Steampunk

Steampunk kao supkultura

Ljubitelji steampunka svih oblika i vrsta – kao i svaka druga zajednica – vole se međusobno družiti, okupljati i veseliti. Nerijetki su steampunk tulumi, na kojima se, naravno, sluša steampunk glazba – grupe poput Abney Park (www.abneypark.com) ili Rasputine (www.rasputina.com) – i gdje su, naravno, obavezni steampunk odjeća, steampunk frizure i sav ostali steampunk pribor. Ideje za steampunk izgled, kao i gotovi proizvodi “najnovije” steampunk mode lako se mogu naći online (bogat izvor linkova: http://skrati.net/moda). A da ne biste propustili ništa vezano uz steampunk, obavezno pratite blog Brass Goggles (www.brassgoggles.co.uk).

PREPORUKE: Steampunk filmovi

U 2008. godini možemo se veseliti steampunk filmovima “Hellboy 2: The Golden Army” (www.hellboymovie.com) i “The Mutant Chronicles” (www.mutantchroniclesthemovie.com). U nastavku “Hellboya” čovječanstvu će zaprijetiti fantastična bića iz nevidljivog magijskog svijeta, dok se radnja drugog filma temelji na istoimenoj igrici, a zbiva se 400 godina u budućnosti, na Zemlji čiji su svi prirodni resursi iscrpljeni, a svu tehnologiju pokreću parni strojevi. Vlast na čitavom planetu podijeljena je između četiri korporacije, koje su u neprekidnom ratu.
Među ostalim steampunk filmova preporučamo sljedeće naslove:

•    ”Sanjiva dolina” / “Sleepy Hollow” (1999.)
•    ”Divlji zapad” / “Wild Wild West” (1999.)
•    ”Prestiž” / “The Prestige” (2006.)
•    ”Vidocq” (2001.)
•    ”Casshern” (2004.)
•    ”Vučje bratstvo” / “Le Pacte des Loups” (2001.)
•    ”Howlov pokretni dvorac” / “Howl’s Moving Castle” (2005.)
•    ”Delicatessen” (1991.)
•    ”The City of Lost Children” (1995.)
•    ”Hellboy” (2004.)
•    ”Van Helsing” (2004.)
•    ”Steamboy” (2004.)
•    ”Laputa: Castle in the Sky” (1986.)
•    ”The League of Extraordinary Gentlemen” (2003.)
•    ”Lemony Snicket: Niz nesretnih događaja” (2004.)

PREPORUKE: Steampunk knjige

Za ovu godinu najavljene su dvije steampunk antologije. Jedna se zove jednostavno “The Steampunk Anthology”, izlazi u svibnju, a urednici su već poznati antologičari Jeff i Ann VanderMeer, dok će druga, nazvana “Extraordinary Engines: The Definitive Steampunk Anthology”, izaći na jesen, a urednik joj je Nick Gevers (on, između ostalog, piše kritike za “Locus Magazine”). U obje će se antologije moći čitati priče autora poput Stephena Baxtera, Paula Di Filippoa, Iana MacLeoda, Michaela Moorcocka, Briana Stableforda, Neala Stephensona i drugih.
A dok čekate da antologije ugledaju svjetlost dana, zabavite se sljedećim romanima iz steampunk opusa, od kojih su neki izašli i u hrvatskom prijevodu:

•    Tim Powers: “Anubisova vrata”
•    William Gibson & Bruce Sterling: “The Difference Engine”
•    Paul Di Filippo: “The Steampunk Trilogy”
•    Neal Stephenson: “The Diamond Age”
•    Philip Reeve: “Smrtonosni strojevi”
•    Philip Pullman: “Polarno svjetlo”
•    China Miéville: “Stanica Perdido”
•    Lemony Snicket: “Niz nesretnih događaja”
•    Michael Moorcock: “The Warlord of the Air”
•    Jay Lake: “Mainspring”

PREPORUKE: Steampunk stripovi

“Girl Genius” (www.girlgeniusonline.com) autora Phila i Kaje Foglio jedan je od trenutačno najpopularnijih online stripova, koji je usto i steampunk. “Girl Genius” se objavljuje od 2002., a na internetu je, sasvim besplatno, od 2005. godine. Radnja je smještena u alternativnu povijest, u kojoj se industrijska revolucija razvila u rat. U središtu su priče karizmatični ludi znanstvenici zvani “Iskre”, a jedna od njih je i protagonistica stripa Agatha Clay. Autori su ovim stripom 2006. i 2007. godine osvojili Webcartoonist Choice Awards.
Možda biste željeli škicnuti i sljedeće stripove:

•    Mike Mignola: “The Amazing Screw-On Head”
•    Alan Moore & Kevin O’Neill: “The League of Extraordinary Gentlemen”
•    Bryan Talbot: “The Adventures of Luther Arkwright”
•    Bryan Talbot: “Heart of Empire, or The Legacy of Luther Arkwright”
•    Matt Fraction & Steven Sanders: “The Five Fists of Science”
•    Hiromu Arakawa: “Fullmetal Alchemist”
•    Ian Edginton & D’Israeli: “Scarlet Traces”

“Steampunk Magazine”
www.steampunkmagazine.com

Ako je steampunk pokret, onda je “Steampunk Magazine” njegovo glasilo. Jer ovaj magazin promovira steampunk ne samo kao podžanr znanstvene fantastike, već i kao supkulturu. Da bi se opravdao “punk” u imenu, magazin je objavljen pod Creative Commons licencom, a moguće ga je potpuno besplatno downloadati u PDF formatu. No, ako autorima želite pružiti novčanu potporu, možete to učiniti za 3 dolara po broju za papirnatu inačicu – što je možda i primjereniji način čitanja jednog magazina posvećenog steampunku.

Margaret Killjoy: “Steampunk’s Guide to the Apocalypse”
http://skrati.net/spga

Autorica u “Steampunk Magazineu”, anarhistica i spisateljica Margaret Killjoy složila je steampunkerski vodič za apokalipsu, koji također možete sasvim besplatno downloadati u PDF formatu ili papirnatog kupiti za 5 dolara. Vrlo zabavno pisana i ilustrirana knjiga o snalaženju i preživljavanju u post-apokalipsi, u kojoj ćete saznati kako pronaći ili sagraditi sklonište u gradu ili na selu, kako se opskrbiti jestivom hranom i pitkom vodom, kako se obraniti, komunicirati, organizirati … Možda ćete se smijati čitajući ovu knjigu, ali ako apokalipsa ikada dođe, a vi ste jedini sposobni preživjeti na svijetu u kojem više nema nikakve tehnologije jer ste pročitali ovaj vodič – nećete se smijati. Ili možda hoćete?

Steampunk u Hrvata

Ima li steampunka u Hrvata? – pitali smo Milenu Benini, nagrađivanu spisateljicu, urednicu, prevoditeljicu i teoretičarku SF-a. Ona nas je podsjetila na specijalno izdanje fanzina “Parsek”, posvećeno Julesu Verneu, u kojem su izašle dvije steampunk priče: Milenina “Dan kad je umro poštovani gospodin” i “Smrtonosna zraka” Viktora Prše. “Također i priča Marka Fančovića ‘Ni budućnost nije što je nekad bila… srećom’, napisana za Festival fantastične književnosti 2003. godine”, kaže Milena i dodaje: “No, mislim da tek trebamo dočekati neko pravo, usudila bih se reći, veliko steampunk djelo. Recimo, kad bi se netko dohvatio Šenoinih ili Zagorkinih junaka i podario im naprednu tehnologiju…”

Milena je prošle godine na SFeraKonu, najvećoj domaćoj SF konvenciji, održala predavanje “Prčkanje po kotačićima prošlosti – steampunk kao de- i re-konstrukcija ‘velike priče’”, koje možete pročitati na njezinom blogu (http://skrati.net/milena). Kako se bavi teorijom književnosti, steampunk je interesira jer je “idealni (pod)-žanr postmoderne”, ali i zato što je zanimljiv sam po sebi. “Oko njega se stvorila cijela jedna supkultura, odnosno, zapravo, dvije: jedna, koja ga koristi kao dekicu za utjehu, i druga, koja mene osobno znatno više privlači, koja ima u sebi jednu jako izraženu anarhističku struju, a oslanja se na revolucionarnost razdoblja s početka 20. stoljeća. Na određeni način, mislim da je baš to jedan od razloga zašto steampunku danas još uvijek raste popularnost: baš taj anarhistički štih. Danas smo svjedoci jednog novog previranja, u društvenom, političkom i ekonomskom smislu, i ljudi osjećaju potrebu angažirati se u toj pojavi, ili barem imati dojam da se angažiraju. A tu je steampunk od velike pomoći – i kao simbol i kao neka vrsta katalizatora potrebe za pobunom koju mnogi ljudi danas osjećaju, ali možda ne znaju kako bi je izrazili. Zato nije slučajno da ljudi koji su aktivni u stvarima kao što su otvoreni softver ili u copyleft/copyfight pitanjima (recimo Cory Doctorow) istovremeno imaju i veliku sklonost prema steampunku.” (Irena Rašeta, Plan B 6)