Rijeka – inteligentni grad

Želite li živjeti u gradu u kojem će vaša djeca svladavati osnove informatike od prvog dana školovanja i u kojem će vaša 70-godišnja majka moći dobiti besplatnu poduku kako bi naučila služiti se računalom? Biste li htjeli da na jednom mjestu možete, prije odlaska na posao, provjeriti – u slici i riječi – stanje na prometnicama i tako izbjeći prvu jutarnju nervozu? Sviđa li vam se pomisao da ne morate zbog svakog obrasca ili dokumenta gubiti vrijeme po šalterima tijela gradske uprave? Ne čini li vam se jednostavnije sve režijske troškove vašeg kućanstva dobivati na jednom računu i pritom ostvariti 80 posto uštede? Zar ne bi bilo divno kad biste na jednom mjestu mogli pronaći sve informacije vezane uz grad u kojem živite? I na kraju, zar nije došlo vrijeme da točno znate kamo odlazi novac koji svaki mjesec izdvajate u obliku prireza za raznorazne gradske projekte, te da u svezi s tim, kao i svime što vas muči, nekome možete postaviti pitanje i dobiti odgovor prije negoli odete u vječna lovišta te tako neposredno sudjelovati u kreiranju kvalitetnije životne sredine za sebe i svoje sugrađane?

Ako su svi vaši odgovori potvrdni, razmislite o preseljenju u Rijeku. Ovaj prvi i trenutačno jedini pravi hrvatski digitalni grad svojim je građanima osigurao sve ove mogućnosti i još mnogo toga. I to putem postojećih informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija.

Presudna moralna i financijska podrška

Grad Rijeka prvi je prepoznao važnost i korisnost primjene ICT tehnologija u optimizaciji i automatizaciji svakodnevnih aktivnosti, ali i komunikaciji s građanima – još prije nekih dvadesetak godina. Modernizaciju svih tijela gradske uprave vodi Zavod za informatičku djelatnost, čiji je krajnji cilj stavljanje svih raspoloživih ICT tehnologija i rješenja u službu građana i poduzetnika Rijeke. Zavod, koji će ovih dana obilježiti 35 godina postojanja, svoj pravi početak rada smješta u 1994. godinu, kada je na snagu stupilo novo ustrojstvo lokalnih samouprava, a oni dobili punu i konstantnu financijsku i moralnu podršku.

Financira se s 3% gradskog proračuna, dakle uz potpunu podršku i razumijevanje svih odgovornih ljudi grada, a premda po definiciji radi za odjele gradske uprave, komunalne tvrtke i ustanove u vlasništvu grada, s godinama je stekao status samostalne jedinice koja je primarno usmjerena na kreiranje dobrobiti stanovnika grada Rijeke. Na njegovom se čelu nalazi magistar Vanja Smokvina, a zapošljava čak 40 djelatnika u četiri organizacijske jedinice, pri čemu ga u radu potpomažu lokalne IT tvrtke. „Temeljna misao bila nam je približiti gradsku upravu građanima – jer ona zbog njih i postoji, zatim između građana i tijela gradske uprave pomoću suvremenih ICT tehnologija uspostaviti dvosmjernu komunikaciju te na taj način građanima omogućiti da neposredno upravljaju gradom i utječu na sve važnije odluke koje se donose”, kaže Vanja Smokvina.

Uz podršku gradskih vlasti, Zavod za informatičku djelatnost – u nedostatku razumijevanja i ekspertize u tuzemstvu – pomoć je potražio i nesebično je dobio i u inozemstvu. Naime, nije potrebno „izmišljati toplu vodu”, kaže Vanja Smokvina, već primijeniti najbolja iskustva drugih europskih gradova u kojima je e-uprava postala uobičajena praksa. Rijeka je stoga koncem 2001. godine pristupila konzorciju E-MuniS (Electronic Municipal Information Services), projektu Europske unije čiji je cilj uvođenje suvremenih informatičkih dostignuća u radne procese gradske administracije. Radi se o projektu koji u potpunosti financira Europska unija, a koji istočnoeuropskim gradovima-sudionicima omogućuje bržu i lakšu integraciju u mrežu europskih gradova.

Članovi konzorcija su IT tvrtke iz EU i zemalja Istočne Europe, te uz riječku upravu – gradske uprave Bonna, Valladolida, Sofije i Skopja. Zavod za informatičku djelatnost počeo je nakon toga provedbu novoga projekta, vrijednoga gotovo pola milijuna eura, putem kojega je dodatno osnažena veza s talijanskom Genovom. Projekt GE.RI.T. (Genova, Rijeka – nove tehnologije) sa čak 50% učešća sufinancira talijanska Vlada iz namjenskih sredstava, a novac će biti utrošen za edukaciju zaposlenika grada, izradu komunalnih studija te projekt e-uprave. I na kraju valja istaknuti da je Rijeka član međunarodnih udruga TeleCities (digitalni gradovi Europe), Major Cities of Europe i GISIG-a (Geographical Information Systems International Group).

Besplatni bežični pristup internetu

Među mnogobrojnim hvalevrijednim projektima Zavoda za informatičku djelatnost izdvajamo projekt koji je Zavod izradio u suradnji s tvrtkom „Krk sistemi”. Radi se o Projektu besplatnog bežičnog pristupa internetu za sve Riječane koji koriste prijenosna računala, kao i za sve turiste i posjetitelje Rijeke. Signalom besplatnog bežičnog pristupa internetu pokriveno je uže gradsko središte te dio Trsata. Izlaz na internet omogućen je putem IT infrastrukture Grada Rijeke, brzina bežičnog pristupa internetu iznosi do 10 Mbs, a na svakoj od 39 pristupnih točaka (hot spota) istovremeno mogu surfati 63 korisnika, odnosno ukupno 2.450 njih.