Svatko tko je ikada tražio parkirališno mjesto u nekom gradu u kojemu je više automobila nego parkirnih mjesta (a u svim je gradovima uglavnom tako), zacijelo je u nekoj prilici makar na trenutak pomislio: “Eh, da mi je sada barem neki mali automobilčić, pa da ga zaguram u ono usko i kratko mjesto…”. No premda se mali automobili čine simpatičnima prilikom traženja parkinga, u većini drugih situacija mnogi od nas žele automobil s više prostora, više mjesta u interijeru, snažnijim motorom, više dijelova pokretanih na struju…. Očito je većini ljudi prijeko potrebno što veće vozilo. U njemu se osjećaju sigurno, stane im više prtljage na duže relacije, na koje mogu povesti više prijatelja…
No ništa neće zaustaviti nalet malih automobila na europska tržišta, uključujući i naše. Mnogi će možda prigovoriti da se tu ne radi ni o čem novom – jer malih je automobila oduvijek bilo (corsa, clio, twingo, peugeot 106, fiat 500 i 600), pa će ih biti i ubuduće. Istina je da neki od navedenih automobila postoje već dvadesetak godina – proizvedeni su u milijunima primjeraka i tijekom nekoliko generacija – ali mali auti izvedbe 2.0 na putu su u salon do vas. Osnovni je razlog tome – zagađenje i zagušenje prometnica, prije svega u Europi. Naravno, nitko nije zbog nesebičnosti odlučio prijeći s većih automobila na manje (ni proizvođači ni vozači), nego nas na to tjeraju cijene goriva i famozni propis o količini CO2 po prijeđenom kilometru, koji nagovještava Europska komisija.
Pamet u automobilima
Ovdje je važno razriješiti nekoliko dvojbi. Kao prvo, ništa još nije definirano; tihi rat na relaciji Europska komisija – proizvođači automobila (posebice oni njemački) odvija se iza kulisa. Drugo, kad propis bude donesen (pretpostavlja se do kraja godine), stupit će na snagu tek negdje između 2012. i 2014. godine, a njegov će se utjecaj vidjeti tek 2-4 godine nakon što stupi na snagu. Treće, propis će ograničiti prosječnu količinu CO2, koji ispuštaju svi prodani automobili nekog proizvođača po prijeđenom kilometru (između 120 g i 140 g CO2 po km), a ne čistoću plinova svakog automobila.
To drugim riječima znači da će Audi morati prodati nekoliko najštedljivijih izvedbi audija A3 kako bi kompenzirao prodaju jednog masivnog terenca Q7 sa V8 benzincem. Četvrto, penale će plaćati proizvođači (najviše Porsche, Ferrari, Lamborghini i slični), a ne kupci. Peto, takav će propis izravno stimulirati proizvodnju malih automobila u 2.0 izdanju. Što ih karakterizira? Pamet uložena u njihov razvoj i nekonvencionalan pristup konstruiranju, posebice interijera. Motor je u pravilu smješten straga, dimenzije su minijaturne, potrošnja i troškovi održavanja su minimalizirani, interijeri donose nove tehnologije, a povrh svega – dizajn im je privlačan. Mali su automobili budućnost, u to nema sumnje. Ako ni zbog čega drugoga, onda zbog činjenice da 3,3 milijarde ljudi živi u gradovima.
Smartov uspjeh u SAD
U Mercedesu predviđaju da će za 20 godina čak 65 posto svjetske populacije živjeti u gradovima. Oni su ujedno bili i prvi koji su svijetu ponudili mali automobil, izdanje 2.0 – smart. Smart je skraćenica od Swatch Mercedes ART, automobila ispočetka poznatog kao MCC (Micro Car Company) Smart. Na tu originalnu ideju došao je direktor marke satova Swatch, Nicolas Hayek, koji je zamislio gradski mikroautomobil s hibridnim motorima i tehnologijom budućnosti, koji bi mogao prevesti dvije osobe i njihove najnužnije potrepštine. Swatchmobile, kako mu je bilo prvo ime, idejno je zamišljen 1994. godine, a prvi partner Swatchu trebao je biti Volkswagen. No dogovor se nikad nije finalizirao, pa je Hayek našao novog partnera u Daimler-Benzu.
Međutim, pokazalo se da je automobil sve samo ne idealan – tehnologija je bila maksimalno konvencionalna, motori su bili klasični, bez ikakve naznake hibrida, a cijena je krajnjem kupcu bila viša od cijene većine gradskih automobila sa četiri sjedala. Joint venture doživio je gubitke već pri samom startu i Swatch se povukao. Zanimljivo je da su pri samom početku komercijalizacije neki prodavači Mercedesa uložili ogroman novac u prodajne prostore koji su bili napravljeni u stilu kutijica za PEZ bombone. Međutim, prodaja je krenula loše, ponajviše zbog jednog jedinog razloga – previsoke cijene.
Bilo kako bilo, Mercedes je nastavio sa smartom (na kojem, špekulira se, nikad nije zaradio) i predstavio i drugu generaciju, koja je umnogome bolja od prve, a dolazi i kao električno vozilo (odnosno PHEV – Plug-in hybrid vehicle – hibrid koji je moguće puniti na standardu mrežu od 220V). Nakon što su u DaimlerChrysleru shvatili da prodaja u Europi i Japanu (gdje je automobil izrazito popularan) jednostavno neće biti dovoljna, odlučili su krenuti na ono tržište koje ih je moglo spasiti – SAD. Nakon neuspjelog pokušaja 2005. godine, Mercedes je počeo nuditi smart s prvim danima ove godine, a rezultat se pokazao izvanrednim – radi se o vozilu koje je na neviđeno u samo 70 salona (koliko ih je zasad otvoreno) naručilo čak 35.000 vozača.
Samo preko interneta
Narudžbe su se mogle izvršiti isključivo putem interneta, a čak 60 posto kupaca (kojima će to biti treći automobil u obitelji) uzelo je najbogatiji paket opreme s kožom. Smart je, dakle, stigao u SAD, a iQ stiže u Europu. Premda to nigdje izrijekom ne spominju, u Toyoti zasigurno žele poraziti smart, koji se u gradu pokazao kao nezamjenjivo oružje protiv kronične bolesti zvane nedostatak parkinga. Njihov iQ bio je jedna od zvijezda ovogodišnjeg ženevskog salona automobila. Iako je pola metra kraća od novog fiata 500, u njoj ima mjesta za četvero putnika zahvaljujući inteligentnom dizajnu interijera. Toyota iQ utjecat će na razvoj malih automobila koliko je porsche 911 utjecao na razvoj svih sportaša. Čuli ste za 2+2 automobile? Toyota iQ je 3+1, što je 2.0, nema sumnje.
Naime, automobil ima tri sjedala, a četvrto se može izvući iz podnice za jednog putnika na kraćim relacijama. Naravno, tu su i rješenja na instrumentnoj ploči, koja također pridonose štednji prostora. Zašto bi toyota mogla biti veći hit od smarta? Nije dvosjed, a to je velika prednost. Za obitelj s jednim djetetom ona može biti automobil koji će se koristiti 80 posto vremena. Pri njezinu dizajniranju misao-vodilja u Toyoti bila je da kupci neće prihvatiti 50 posto manje mjesta u interijeru samo zbog toga što je automobil 50 posto manji od aktualne generacije gradskih automobila. Što se tiče samog motora, koji je smješten u stražnjem dijelu automobila, navodno su rješenja primijenjena prilikom njegove ugradnje također revolucionarna. U ponudi će biti tri motora, dva benzinca i jedan dizelaš, svi opremljeni start-stop sustavima i ostalim tehnologijama koje će ovaj automobil učiniti jednim od najčišćih na svijetu.
Najveći konkurenti toyoti iQ bit će Volkswagenova up obitelj i mitsubishi i. Potonji je konstrukcijom relativno sličan toyoti iQ (ima motor straga, po obliku je monovolumen), ali premda nije toliko revolucionaran – ima jednu posebnost. Riječ je o prvom PHEV-u koji se našao u Europi, točnije u Velikoj Britaniji, gdje ga testiraju već godinu dana. Njegov električni motor razvija 65 konja, pruža maksimalnu brzinu od 123 kilometara na sat, kao i doseg od 160 kilometara prije nego što potražite najbližu utičnicu.
Space up
Izravno će se protiv iQ-a na tržištu boriti samo model up, a tu su još i space up i blue up. Potaknuti nadaleko poznatim njemačkim smislom za humor, djelatnici Volkswagenovog odjela za odnose s javnošću odlučili su na svjetskim sajmovima i službenim fotografijama predstaviti up u bijeloj boji, blue up u krem-boji, a space up u plavoj boji… No sva tri imaju motor smješten straga, sjedala koja se mogu vaditi (a čiji se dijelovi mogu napuhavati kako bi se sjedalo prilagodilo svakom pojedinačnom putniku), te stražnja vrata izrađena od stakla. Zajednički dio interijera je nedostatak, ali je krajnje poželjan. Nijedan od spomenute trojke, naime, ne posjeduje ono što bi se moglo nazvati središnjom konzolom, nego samo jedan veći LCD koji omogućava kontrolu svih funkcija automobila, što oslobađa veliku količinu mjesta u interijeru.
Up i space up imaju konvencionalne motore, benzince s dva ili tri cilindra i ručnim ili automatskim mjenjačima. DSG-a s dvije spojke neće biti, preskup je za ovakve automobile. Space up je monovolumen koji će imati stražnja vrata, tzv. suicide doors. Riječ je o vratima koja se otvaraju suprotno od smjera koji je danas standardan u automobilskoj industriji. No možda je najznačajniji blue up, koji neće imati konvencionalan agregat s unutrašnjim sagorijevanjem, već 12 baterija koje će se puniti putem solarnih panela na krovu, a zajedno sa ćelijom goriva u kojoj će se nalaziti vodik pružat će domet od čak 354 kilometra. To je otprilike udaljenost između Zagreba i Beča, što nije zanemarivo. Naravno, jedino što će izlaziti iz ispušnih cijevi blue upa jest voda. Kada će svi mali automobili stići na tržište? Smart je već ovdje, iQ stiže krajem godine, iduće godine će se u EU početi prodavati audi A1, a jedino što nije sigurno jest datum dolaska na tržište mitsubishija i. Prvi član VW-ove konfuzno imenovane i obojane obitelji, up, trebao bi stići 2010., dok će ga ostala dva slijediti u razmacima od jedne godine. Tada će na cestama već biti velik broj 2.0 malih automobila.
Audi A1 sa zasebnim mobitelom
Da bi smanjio emisije štetnih plinova iz svoje game, Audiju je nužno trebao mali automobil. Iako nije toliko 2.0 kao ostali navedeni u ovom tekstu (motor smješten sprijeda, nema inovativnih dizajnerskih rješenja), metroproject quattro (budući A1) zbog jednog je obilježja zaslužio da ga smjestimo na ovo mjesto. Njegovi će ga sretni vlasnici moći otključati mobitelom, jer je Audi za njega razvio mobitel nalik na iPhone. Riječ je o mobilnom uređaju koji će gotovo sigurno biti ponuđen kao dio dodatne opreme uz najmanji automobil iz Ingolstadta. Mobitel će se smještati u držač pozicioniran iznad mjenjača, a putem tipki na upravljaču moći će se upravljati glazbom, navigacijom (uređaj će imati ugrađen GPS prijemnik), videom i podacima na telefonu. Sve će se sinkronizirati s glavnom upravljačkom jedinicom audiosustava u automobilu.
(Goran Vuzem, Plan B 9)
