Jedan od najznačajnijih susreta u svijetu obnovljivih izvora energije, WREC (World Renewable Energy Congress), održava se svake dvije godine. U tih tjedan dana trajanja sve kipi od predstavljanja novih ideja i projekata koji su još do prije par godina bili dijelom znanstveno-fantastične literature. Prošle godine WREC je održan u Glasgowu, a na njemu se okupilo više od dvije tisuće posjetitelja iz stotinjak država svijeta. Ljudi najrazličitijih profila, od znanstvenika, biznismena, novinara ili tek znatiželjnika koji gledaju kako se uključiti u industriju obnovljivih izvora koja u nekoliko posljednjih godina doživljava nevjerojatan uzlet. Na WREC-u je bio i Plan B, pa vam ukratko predstavljamo projekte koji u potpunosti mijenjaju dosadašnje shvaćanje obnovljivih izvora energije.
Krave i obnovljivi izvori
U proljeće 1995. godine djeca iz 40.000 njemačkih vrtića dobila su zadatak da nacrtaju svoje najdraže seoske životinje. Od tisuća djece koja su odabrala nacrtati kravu, jedna trećina krava bila je ljubičaste boje – bez obzira na to što su krave u stvarnosti bijele, crne i smeđe. Zašto su onda djeca crtala ljubičaste krave? Danas većina djece živi u gradovima, a neki od njih kravu nikada nisu vidjeli uživo. Ali svi su vidjeli kravu na reklamama poznate švicarske tvornice čokolade.
Sa sličnim problemom susreću se danas i obnovljivi izvori energije. Premda strahovito uznapredovala, tehnologija obnovljivih izvora danas postaje cjenovno konkurentna drugim izvorima energije, ali ljudi koji odlučuju o njezinom širem korištenju prečesto o njoj razmišljaju na temelju nekih starih priča. U tim pričama obnovljivi izvori energije predstavljaju tek zgodne fotonaponske panele na kalkulatoru, mali generator u potoku ili vjetrenjaču koja se ugrađuje uz vikendicu udaljenu od niskonaponske mreže. Teško je mijenjati predrasude i teško je jednom naučenu i stvorenu sliku ponovno preispitivati. Tako i dan-danas neke ocjene energetskih stručnjaka govore da se radi o ekonomsko neopravdanim izvorima, koji više smetaju nego pridonose, te da ih treba koristiti tek toliko da se ušutkaju zeleni. Još i danas se pojavljuju članci koji govore kako se od obnovljivih izvora može očekivati ozbiljan doprinos tek kroz sljedećih nekoliko desetljeća, a njihova nesigurna priroda (odnosno to da vjetroelektrane proizvode energiju tek kad ima vjetra) čini ih preskupim i neupotrebljivim.
Koliko su obnovljivi izvori konkurentni klasičnima?
Da ne ulazimo preduboko u ovu raspravu, recimo tek par riječi o ekonomskoj konkurentnosti obnovljivih izvora. S rastom cijena fosilnih goriva (cijena plina i ugljena koje rastu s cijenom nafte), cijena proizvedene energije iz obnovljivih izvora postaje konkurentnom klasičnim elektranama. Prvenstveno se to odnosi na energiju vjetra, biomase i sunčevih toplinskih kolektora. Poznato je da elektrane na fosilna goriva imaju znatan utjecaj na okoliš – od kiselih kiša, globalnog zatopljenja, pepela… No za tu dodatnu štetu koju proizvode (koja se očituje u porastu oboljenja, skraćenju životne dobi, uništenjima ekosustava i sličnom), klasične elektrane ne snose troškove, nego taj trošak snosi cijelo društvo. Novim mehanizmima (porezi na onečišćenje, trgovanje emisijskim dozvolama) pokušava se taj dodatni trošak onečišćenja okoliša (tzv. eksterni trošak) prenijeti na elektrane koje ga i stvaraju. Svakom ekonomistu je jasno da je za pravilno funkcioniranje tržišta potrebno uključiti sve komponente troškova u cijenu proizvodnje. Ako se tako trošak onečišćenja okoliša uključi u cijenu proizvodnje, obnovljivi izvori postaju dodatno konkurentni elektranama na fosilna goriva.
Polovica ukupnih investicija u svijetu obnovljivih izvora energije prošle godine otpala je na vjetroelektrane, a trideset posto na fotonaponske panele. No, radi se na istraživanju i razvoju širokog raspona novih obnovljivih izvora energije. Potrebno je sva rješenja isprobati u praksi, jer ako unaprijed odlučimo koja su bolja a koja lošija, možda propustimo iskoristiti neko potencijalno dobro rješenje. Također se radi i na razvoju treće generacije fotonaponskih panela u obliku tanke folije (thin film), koja bi u konačnici zadovoljila cjenovni cilj od jednog dolara po vatu instalirane snage (danas je ta cijena oko 5 USD/W). Osim toga, istražuju se i fotonaponski paneli koji rade na principu fotosinteze – sunčevu svjetlost pretvaraju u kemijsku, pa električnu energiju. Raznovrsni uređaji za korištenje energije valova i morske struje masovno se instaliraju i testiraju na sjeveru Europe.
Zbog korištenja biogoriva naglo je porastao broj gladnih u svijetu. Rješenje je razvoj biogoriva druge generacije, za koja se ne koriste poljoprivredni proizvodi koji se inače upotrebljavaju u proizvodnji hrane (uljana repica, kukuruz, žitarice…). Negativan utjecaja biogoriva na porast cijene hrane očit je iz sljedećeg primjera: da bi se bioetanolom iz kukuruza napunio spremnik automobila, potrebno je utrošiti količinu kukuruza koja kao hrana može biti čovjeku dostatna za godinu dana.
