Pozdrav iz Rovinja, krilatica moćne duhanske industrije, ujedno je i zaključak istraživanja magazina Plan B o kakvoći života u malim hrvatskim gradovima – mjestima s do 15 tisuća stanovnika. Rovinj je, po svemu sudeći, najbolji gradić za život u Hrvatskoj. Statistički, naravno. U odnosu na ostalih 29 malih gradova koje smo podvrgli usporedbi, Rovinj najviše ulaže u gotovo sve – od ekonomije, zaštite okoliše i socijalne zaštite, do zdravstva i kulture, pa čak i za očuvanje javnog reda i mira. Kažemo “čak” jer – koje li ironije – Rovinj ima daleko najviše prijavljenih kriminalnih djela: više od pet stotina tijekom prošle godine.
I dok je Rovinj na našoj ljestvici zaradio čak 258 bodova, Gospić, koji ima više od stotinu bodova manje, ima i nekoliko puta manje kriminala tijekom godine. Razlog velike bodovne razlike – manjkavosti su na drugim područjima. U socijalnoj zaštiti, primjerice. No evo kako smo došli do bodova i po kojim smo kriterijima rangirali gradove.
Formula
Na početku smo odabrali 30 gradova koji imaju do 15 tisuća stanovnika, nastojeći ravnomjerno obuhvatiti sve dijelove Hrvatske. Potom smo odredili 12 varijabli koje smo uspoređivali te ocjenjivali svaki grad u odnosu na sve ostale. Bodove smo dodjeljivali relativno jednostavnim i vjerodostojnim matematičkim metodama, a kao rezultat dobili smo listu na kojoj se već spomenuti Rovinj nalazi na prvom mjestu. Podatke korištene u istraživanju preuzeli smo od Ministarstva financija, Državnog zavoda za statistiku te MUP-a.
Prvo što nas je zanimalo jest broj visokoobrazovanih u pojedinom gradu. Potom smo željeli vidjeti u kojem je odnosu broj visokoobrazovane populacije spram zaposlenosti. Nakon toga smo saznali kolika je cijena kvadrata stana te i taj podatak uvrstili u jednadžbu.
Sljedeće što nas je zanimalo bila su ulaganja gradskih vlasti u pojedino područje tijekom jedne godine. Provjerili smo koliko koji grad ulaže u opće javne usluge te generalno u ekonomiju. Dakle, koliko se ulaže u izgradnju cesta, koliko se ulaže u razvoj poljoprivrede, turizma, ostalih primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti. Kao bitnu stavku izdvojili smo ulaganja u zaštitu okoliša, a potom i ulaganja u usluge unaprjeđenja stanovanja i zajednice. To bi, pojednostavljeno, značilo koliko novca pojedini grad ulaže u, primjerice, održavanje ulične rasvjete, komunalnog sustava te sustava za opskrbu vodom.
Osim ulaganja u sve razine infrastrukture, zanimalo nas je i koliko pojedini grad tijekom godine ulaže novca u socijalnu zaštitu, zdravstvo i obrazovanje, te na kraju – u javni red i sigurnost. Potonje za sobom povlači podatke o broju kriminalnih djela u pojedinim gradovima te odnosu prijavljenih i razriješenih slučajeva.
Svjesni da se kakvoća života u pojedinom gradu teško može odrediti matematičkom metodom, statistički smo ilustrirali odnose među gradovima relativno istog broja stanovnika, no drugačijeg geografskog položaja i postanka, a u končanici – i mentaliteta. Podaci se odnose na prošlu godinu, od tada do danas, dosta se toga promijenilo pa bi krajem godine i poredak možda bio drugačiji. Ipak, naše je istraživanje i dalje dobar vodič za sve koji žele odseliti u manje mjesto.
Dugo Selo
116% bodova
9. mjesto
Nekadašnja općina, koja je status grada dobila 1997. godine, smjestila se na rubovima Posavine i padinama Prigorja, naslanjajući se na Moslavinu. Zbog takvog se smještaja Dugo Selo smatra velikim potencijalom za razvoj turizma – i to onom koji se temelji na tradiciji. Svetkovina vinogradara Vincekovo i proslava Martinja te pučke veselice po kletima zaštitni su znak ovoga grada. Prirodni resursi i umjetna jezera čine ga idealnim za sportski ribolov, rekreaciju, jahanje i odmor. Dugo Selo ima osnovnu i srednju školu te pučko otvoreno učilište.
Broj stanovnika: 14.300
Postotak zaposlenih: 50
Cijena kvadrata (€): 1.463
Ulaganje u okoliš (kn): 3,666.058
Ulaganje u ekonomiju (kn): 10,571.246
Ulaganje u zdravstvo (kn): 5,686.250
Ivanić Grad
110% bodova
12. mjesto
Pokraj Ivanić Grada nalazi se jedinstveni izvor ljekovite nafte, gdje je sagrađena bolnica Naftalan. Zahvaljujući njemu i velikim nalazištima plina, Ivanić Grad je u bivšoj Jugoslaviji bio treći grad po ekonomskim pokazateljima, noseći nadimak “mali Kuvajt”. Ipak, novija gradska politika grad je znatno umrtvila. No gospodarsku osnovu i dalje čine proizvodnja nafte i plina, uz kemijsku industriju, stočarstvo i obradu metala. Srednji i mali poduzetnici uglavnom se bave pružanjem usluga u graditeljstvu, turizmu, ugostiteljstvu i trgovini.
Broj stanovnika: 14.723
Postotak zaposlenih: 51
Cijena kvadrata (€): 1.600
Ulaganje u okoliš (kn): 1,222.428
Ulaganje u ekonomiju (kn): 12,525.36
Ulaganje u zdravstvo (kn): 4,313.960
Krapina
109% bodova
13. mjesto
Nakon propadanja tekstilne industrije, u kojoj je Krapina svojevremeno bila iznimno jaka, razvija se mala privreda. Tiskarska djelatnost, građevinarstvo, trgovina i ugostiteljstvo te carinsko-špediterska djelatnost doživjele su svoj razvoj u Krapini. Povijesno bogatstvo i važno mjesto u znanosti, a samim tim i turističku zanimljivost ovoga kraja svakako potvrđuje i svjetski poznato nalazište diluvijalnog čovjeka – krapinskog pračovjeka – na Hušnjakovom brdu. Osim toga, Krapina je centar kajkavskog govornog i glazbenog stvaralaštva, a i temelje hrvatskom jeziku udario je Ljudevit Gaj, koji je 1809. godine rođen u Krapini.
Broj stanovnika: 12.950
Postotak zaposlenih: 51
Cijena kvadrata (€): 1.347
Ulaganje u okoliš (kn): 2,079.198
Ulaganje u ekonomiju (kn): 11,596.744
Ulaganje u zdravstvo (kn): 1,054.385
