U nedostatku lijepog vremena prisjetimo se najvažnijeg o Suncu! Bez sunca, svi će se složiti, nema života, a važnost Sunca i Sunčevih ciklusa neupitna je od ranih početaka ljudske vrste. Mnoge civilizacije bile su ustrojene na Sunčevim ciklusima. To i ne čudi jer o suncu i godišnjim dobima koje ono određuje ovisi poljoprivredna proizvodnja. U mnogim kulturama, poput Egipta, Sunce je predstavljalo vrhovno božanstvo. Simbolika desne strane kao “dobre”, a lijeve kao “loše” potječe još iz antičkih vremena. Naime, okrenemo li se prema sjeveru, sunce izlazi s desne strane, a zalazi na lijevoj strani. Tako se desna strana doživljavala kao ona s koje dolazi novi život, dok je lijeva strana, na kojoj je sunce zalazilo, percipirana kao strana umiranja i nestanka.
Sunce i raspoloženje
Budući da smo bića ovisna o svjetlosti i suncu, ne čudi činjenica da sunčeva prisutnost može utjecati i na naše raspoloženje. Poznato je kako su neki oblici depresije ovisni o godišnjem dobu, odnosno o broju sunčanih dana i o duljini sunčanog dijela dana. Takvi su oblici depresija češći zimi i u polarnim krajevima. Čini se da se kod ljudi nedovoljno izloženih suncu aktiviraju određeni centri u mozgu koji usporavaju organizam i “spuštaju” raspoloženje. Neke su osobe u tolikoj mjeri osjetljive na te sezonske varijacije raspoloženja da su liječnici za njih osmislili dijagnozu sezonskog afektivnog poremećaja (takozvani SAD, Seasonal Affecive Disorder). Ljudi s takvim poremećajem u zimskim mjesecima izrazito su letargični, usporeni, jedu više nego što bi trebali i lošije su raspoloženi, dok su tijekom ljeta “normalni”. U ekstremnijim slučajevima tijekom ljeta mogu upasti i u manične i euforične faze. Jedan od češćih načina liječenja tog poremećaja jest, dakako, fototerapija – terapija svjetlom.
Sunčeva elektrika
Odmaknimo se od ovih pojedinačnih slučajeva i pogledajmo kako bi korištenje sunčeve energije u budućnosti moglo značajno utjecati na živote svih nas, pa i na svjetske ekonomske tokove i političke odnose. Već se godinama govori o iskorištavanju alternativnih izvora energije, među njima i sunčeve energije. Za sada se na taj način još uvijek dobiva tek manji dio električne energije, no zbog sve većih ekoloških problema zagađenja i globalnog zatopljenja, kao i zbog upitnih rezervi nafte, stručnjaci i vlade mnogih država ozbiljno razmatraju, među ostalim, i znatnije iskorištavanje energije sunca. Tako na primjer Amerikanci planiraju do 2050. godine gotovo 70% električne energije dobivati od sunca. U taj će dugoročan projekt uložiti više od 200 milijardi dolara, no posljedice tog prelaska na solarnu energiju bit će višestruke.
Prije svega, prekida se ovisnost Zapada o nafti i drugim tradicionalnim gorivima, a zbog smanjene važnosti nafte možda će doći do promjena u svjetskoj ekonomiji i politici. Zagovaratelji tog programa nadaju se da će to dovesti do smanjenja tenzija u svijetu i smanjenja ulaganja u naoružavanje, te do povećanja broja radnih mjesta. Taj bi način proizvodnje električne energije znatno pogodovao ekologiji našeg planeta. Solarne elektrane manje narušavaju okoliš, a ne emitiraju štetne plinove ili nuklearni otpad. Solarna energija je besplatna, čista i gotovo neograničena. Nadamo se da će i naša država početi raditi na sličnim planovima i da će solarne elektrane i kod nas postati stvarnost.
Sunčevi magnetski udari
Osim svoje dobre strane, sunce ima i svoju lošu stranu. Uz već spomenuto i općepoznato štetno djelovanje UV zraka, Sunce emitira i svoje elektromagnetsko zračenje, koje se uglavnom ne odražava na život na Zemlji, i to zahvaljujući Zemljinom vlastitom elektromagnetskom polju. Međutim, periodička pojačana elektromagnetska aktivnost Sunca, poznatija kao solarne oluje, katkad je toliko jaka da može probiti magnetno polje koje okružuje i štiti Zemlju, magnetosferu i nakratko je poremetiti. Astronomi su zamijetili da se Sunčeva magnetska aktivnost odvija u relativno pravilnim jedanaestogodišnjim ciklusima. Trenutačni ciklus započeo je u siječnju. U prošlom ciklusu zabilježeno je više desetaka tisuća solarnih oluja.
Kako se to odražava na nas Zemljane? Zahvaljujući raširenoj upotrebi tehnologije temeljene na elektronici i električnoj energiji, snažna solarna oluja mogla bi izazvati velike štete. Najjača zabilježene solarna oluja dogodila se 1859. godine i jedino što je u to vrijeme mogla poremetiti bili su telegrafski sustavi. Da se danas takvo što dogodi, štete bi iznosile milijarde eura – zbog oštećenja satelita, telekomunikacijskih sustava i električnih mreža. Srećom, takve se oluje javljaju u prosjeku svakih 500 godina, no i manje oluje mogu djelovati štetno, barem na određenim lokacijama.
Poprilično snažna solarna oluja zabilježena je 2003. godine, a uzrokovala je kvarove na mnogim satelitima, avioni su morali letjeti niže kako bi mogli održavati radiovezu i kako bi izbjegli primanje većih količina radijacije, a 50 tisuća stanovnika južne Švedske ostalo je bez električne energije na neko vrijeme. Slično se dogodilo 1989. u Quebecu, gdje je solarna oluja uzrokovala kvar na hidroelektrani i tamošnjem električnom sustavu. Stoga sljedeći put kad izgubite vezu na mobitelu – nemojte odmah okrivljavati operatere; možda je kriva solarna oluja.
Osobna karta Sunca
Udaljenost od Zemlje: 149,579.893 km (jedna astronomska jedinica)
Masa: 2×1027 tona (332.946 puta veća od Zemlje)
Promjer: 1,392.000 km
Volumen: 1,303.600 puta veći od Zemlje
Gravitacija na površini: 27,9 puta veća nego na Zemlji
Temperatura na površini: 5.500 stupnjeva Celzija
Temperatura jezgre: oko 15 milijuna stupnjeva Celzija
Vrijeme rotacije: 25,4 dana
Sunce u kršćanstvu
Jeste li se ikada upitali zašto Božić slavimo 25. prosinca? Priča ide otprilike ovako. U starom Rimu 25. prosinca, u vrijeme zimskog solsticija, slavilo se rođenje sunca. Kako od tog datuma dani bivaju ponovno sve dulji, zimski solsticij označava ponovno rođenje sunca. Istoga datuma i iz istog razloga slavilo se i rođenje Mitre, u tada popularnoj i raširenoj mitraističkoj religiji. Kako bi kršćanstvo što više približio pučanstvu, papa Liberije je oko 354. godine isti datum proglasio praznikom Rođenja. Širenjem kršćanstva, praznik Rođenja istisnuo je ostale dvije proslave solsticija. Osim te veze kršćanstva i sunca, tu je i sunčev disk, koji se svojevremeno prikazivao iznad glava nekih azijskih vladara i koji se u jednom trenutku počeo oslikavati kao aureola iznad glava kršćanskih svetaca. Zanimljivo je i da neki rani kršćanski mozaici prikazuju Krista sa sunčevim zrakama iznad glave, koji vozi kočiju – način na koji se često prikazivao antički bog sunca Apolon. (Gordan Beraković i Nada Bašić, Plan B 12)
