Plodove svoje ekološke orijentacije prve će ubirati one kompanije koje su svoje poslovanje i proizvode ekološki osvijestile, kazali smo u nultom broju Plana B. Dražen Jurman tada nam je dao pregled događanja i kod nas i u svijetu i tada smo jasno napisali da će zelene tehnologije onima koji se na njih fokusiraju vrlo brzo donositi novčanice iste te boje. Osim novčanica, kompanijama koje ulažu sredstva kako bi vlastito poslovanje učinile ekološki svjesnim, raste i ugled među korisnicima jer je danas svaki iole obrazovaniji stanovnik svijeta itekako svjestan koliko su dragocjeni prirodni resursi koje iskorištavamo kao da sutra neće doći. Da Jurman nije pogriješio potvrđuju i poslovni rezultati nizozemskog diva potrošačke elektronike Philipsa, koji je s programom EcoVision krenuo davne 1994. godine.
Desetljeće i pol kasnije, u tijeku je 12. faza tog programa. Philips je naziva Green Switch, a radi se zapravo o tome da je nakon 15 godina sustavnog rada na razvoju ekoloških proizvoda ova globalna korporacija odlučila u svim svojim segmentima i svim svojim proizvodima usmjeriti se isključivo na inovacije koje su prije svega ekološke, a cilj im je da svoje proizvode, koji su na kraju životnog ciklusa jednostavno izbace, i njihovo mjesto ustupe novim, zelenim, proizvodima. Philips je u prošloj godini uložio 282 milijuna eura u ekološke inovacije kako bi ostvario ambiciozne ciljeve u sklopu EcoVision4 programa. Zahvaljujući stalnim ulaganjima, Philips je prodaju ekoloških proizvoda povećao na 25 posto ukupne prodaje u prošloj godini, u odnosu na 20 posto u 2007. godini. Samo u prošloj godini tvrtka je lansirala na tržište 91 novi ekološki proizvod, što je čak 72 posto više od prethodne godine.
To je ujedno bio povod za razgovor s Darkom Balunom, direktorom Philipsa Hrvatska. Naime, Philips Hrvatska velikim dijelom sudjeluje u optimizaciji javne rasvjete hrvatskih gradova, a na čelu je kolone i kada je riječ o edukaciji i implementaciji novih, energetski učinkovitijih rješenja za kućanstva.
Trenutačno vaša tvrtka uvelike radi na projektima optimizacije javne rasvjete u hrvatskim gradovima. O čemu se zapravo radi?
Konkretno se računa da svake godine 19 posto ukupne potrošnje električne energije na svijetu otpada na rasvjetu, a najveći dio rasvjete koja se danas koristi je faktički neefikasna. Samo kada bismo danas koristili tehnologije koje već postoje, mogli bismo uštedjeti oko 40 posto električne energije u svijetu koja je potrebna za rasvjetu, na što otpada 106 milijarda eura godišnje ili ekvivalent energije koju u godini dana proizvede 530 srednjih elektrana. I to je samo ušteda koju bi donijela zamjena postojećih rasvjetnih instalacija, starih i dotrajalih, novim i već proizvedenim rješenjima.
Nadalje, efikasan način smanjenja emisije ugljičnog dioksida (CO2) i štednje energije jest primjena ekoloških rješenja u kućanstvima. Većina naših domova koristi standardnu žarulju, i to najčešće one od 100 vati, a zna se dobro da je iskoristivost takve žarulje u rasvjeti oko 5 posto, dok preostalih 95 posto njezine energije odlazi na grijanje, pa imamo efekt da se više grijemo nego što nam svijetli. Zato želimo što više snage jer je slabo iskorištena. No i to se mijenja. U prosincu prošle godine Europska unija je usvojila program o napuštanju standardnih žarulja sa žarnom niti do kraja 2015./2016. godine. Od ove godine, slijedom tog programa, zemlje članice u potpunosti napuštaju proizvodnju svih izvora od 75 vati naviše, a to znači da se takve žarulje, i one veće snage, od jeseni više neće moći kupiti. Iako nismo u Uniji, to će se reflektirati na sva tržišta u Europi i htjeli-ne htjeli morat ćemo i prije ulaska u EU promijeniti postojeće izvore i svoje rasvjetne navike.
Koliko su hrvatski gradovi osvijestili ovaj problem?
U Hrvatskoj se, moram to istaknuti, dosta radi po pitanju rasvjete. Štoviše, Hrvatska je jedna od boljih zemalja srednje i istočne Europe kada je riječ o svijesti o javnoj rasvjeti. Brojni hrvatski gradovi dosta ulažu u javnu rasvjetu. Zagreb ima prilično efikasnu javnu rasvjetu i dosta radi na tome da se dotrajala rasvjeta zamijeni novim, efikasnim izvorima koji nemaju taj efekt svjetlosnog zagađenja.
Grad Zadar s nama upravo radi studiju rasvjete, koja će poslužiti za zamjenu postojećih izvora novima na poluotoku, Split isto radi jedan dio zamjene – no ne na taj sistematski način, kroz Studiju rasvjete, nego se ide na zamjene nekih dijelova grada poput Vukovarske ulice u Splitu, koju smo upravo obavili, Koprivnica i Osijek također su na dobrom putu…Tako da je situacija kod nas puno bolja od one u Bugarskoj ili Rumunjskoj, koje su zemlje članice. Ono na što sam posebno ponosan jest to što je Philips trenutačno u srednjoj fazi izvođenja dekorativne rasvjete grada Dubrovnika, a u tom smo projektu od početka – od izrade Studije rasvjete povijesne jezgre do izvedbenih projekata.
Kakvi su svjetski trendovi u javnoj rasvjeti? Što prevladava – estetika ili funkcionalnost? I što nova rasvjeta konkretno donosi gradovima?
Trend javne rasvjete u Europi ide u tom smjeru da je danas omjer funkcionalne i dekorativne javne rasvjete 70:30 u korist funkcionalnosti – znači da vidite i budete viđeni, da je dobra osvijetljenost prometnica koja jamči sigurnost; ta rasvjeta mora biti ugodna oku (žuta rasvjeta). Gradovi vani već imaju omjer 60:40 u korist dekorativne rasvjete. Radi se o tome da se gradovi u inozemstvu prodaju na taj način. Grad koji želi da ga posjeti što veći broj turista i koji teži tome da oni u njemu borave što dulje – kvalitetnom dekorativnom rasvjetom naglasi neke najznamenitije građevine te osvijetli putove i ceste kojima se turisti kreću.
Gradovi dobivaju time jednu novu estetsku dimenziju, a tu je, dakako, i ona ekonomska. To znači da će ne samo više energije uštedjeti korištenjem nove rasvjete, gdje je uzvrat boja kvalitetniji, nego i duljim boravkom posjetitelja na njegovim ulicama. Primjerice, ako osvijetlimo hodnu površinu dubrovačkih zidina, to u svakom slučaju znači da će turisti i u večernjim satima moći imati pješačke ture po zidinama. Grad Zadar je samim Orguljama i Pozdravom suncu pokazao što znači na dobar i kvalitetan način privući ljude. Sada smo u Zadru osvijetlili lučicu Fošu – i odmah su se ljudi i tu počeli okupljati; do sada je to bio mračan dio grada u koji stanovnici u pravilu nisu uopće zalazili. A to je samo jedan mali dio onoga što se postiže kvalitetnim rasvjetnim rješenjima.
Kako svatko od nas pojedinačno, u svojim kućanstvima, može pridonijeti manjoj potrošnji energije?
Rasvjeta u kućanstvima može se optimizirati već i upotrebom štednih žarulja, a za one koji žele znati više skrećem pozornost na UNDP-ov program Energetska efikasnost, koji već neko vrijeme traje (www.energetska-efikasnost.undp.hr), a kojim se zapravo građanima detaljno objašnjava cijeli niz i financijskih i ekoloških prednosti koje će ostvariti korištenjem i učinkovitijih izvora rasvjete, ali i cijeli niz drugih stvari. UNDP građanima čak nudi i takozvane energetske savjetnike koji besplatno dolaze u vaše kućanstvo i na licu mjesta vas savjetuju kako i koja energetski učinkovita rješenja koristiti.
Naravno, sve je to u povojima jer je financijski element izuzetno bitan za svako naše kućanstvo, no UNDP-ov projekt svakako je hvalevrijedan i nema razloga da ga se ne iskoristi. Osobno mislim da tvrtke moraju više raditi na podizanju svijesti, na stvaranju svojevrsne zelene klime oko nas. Philips koliko i kad god je moguće pokušava na sve načine to komunicirati – od neposredne komunikacije s korisnicima do komunikacijskih paketa za kućanstva, koji im na jasan način pokazuju koliko mogu, primjerice, uštedjeti energije i novca ako zamijene standardnu žarulju od 40 vati novom od 8 vati te koliko će manje tom zamjenom emitirati štetnog CO2.
