“Bila je to najveća sahrana XX. stoljeća… Prisustvovalo joj je 209 svjetskih delegacija… Više od četrdeset zemalja izravno je prenosilo taj spektakl… Bili smo ponosni, ali i zabrinuti… Nismo znali što će nam donijeti novo vrijeme…”
Sahrana Josipa Broza Tita jedna je od epizoda iz prve sezone dokumentarnog TV serijala o pop-kulturi bivše Jugoslavije – Robna kuća – za nekoga sve, za svakog po nešto, redatelja Igora Stoimenova, koja se od ožujka prikazuje na RTS1. Citat s početka – iz te je epizode.
Narativni dijelovi, u svakoj od njih, presijecani su dobro izabranim, kratkim i efektnim dijelovima intervjua s ljudima koji su bili akteri zbivanja, kroničari, kritičari ili pak fanovi tih istih fenomena i zvijezda. Serija ima sentimentalan ton ali analitičan pristup, zbog čega je ugodno gledljiva, a i korisna je jer donosi uvid u događaje i ličnosti koje su obilježile pop-kulturni život SFRJ. Autori uspijevaju izbjeći i hvalospjeve i preoštru kritiku. Pojave i njihovi protagonisti predmet su analize ljudi različitih stavova i šarolikih sjećanja, a različitost njihovih mišljenja stvara efekt prihvaćanja prošlosti takve kakva je bila, sa svim svijetlim i tamnim stranama, kao i blagom nostalgijom i ironijom.
U prvom dijelu, do ljetne pauze, prikazane su – objašnjava redatelj – epizode koje se bave nekim političkim, društvenim i kulturnim osnovama tadašnje pop-kulture: partizanskim filmovima, kultnim TV serijama, nogometnom “Velikom četvorkom”, Olimpijadom u Sarajevu, Titovom smrću. Lista sugovornika je impresivna.
Beogradska Politika najavila je serijal ovako:
“Više od 150 poznatih osoba otkrit će nam manje poznate priče o jugoslavenskoj kinematografiji u kojoj su glumile najveće svjetske zvijezde, sportašima koji su osvajali prestižne europske trofeje, glazbenicima koji su harali od Vardara pa do Triglava, televiziji koju je gledalo dvadeset milijuna ljudi… Gledatelji će tako imati prilike saznati, između ostalog, i što je Darko Pančev mislio dok se spremao pucati penal u Bariju, koja je pjevačica prva pokazala svoje bujne obline, jesu li Otpisani zaista postojali, što je zajedničko Picassu i redatelju kultne Bitke na Neretvi Veljku Bulajiću, koliko je ljudi zaista gledalo film Valter brani Sarajevo, koja je najprodavanija ploča na ovim prostorima i još mnogo toga.”
Među intervjuiranima su Velimir Bata Živojinović, Ljubiša Samardžić, Veljko Bulajić, Dragan Nikolić, Milena Dravić, Relja Bašić, Emir Kusturica, Jura Stublić, Saša Lošić, Lepa Brena, Tonči Huljić, Rajko Dujmić, Zdravko Čolić, Gibonni, Darko Rundek, Vlade Divac, Vlado Kalember, Slobodan Šijan, Dragan Džajić, Srđan Gojković Gile i mnogi drugi.
Najbolji sugovornici su, kaže Igor Stoimenov, bili oni najstariji: Bata Živojinović, Tomislav Pintar, Veljko Bulajić – kojem je ovo prvi put nakon raspada SFRJ da govori za medije u Srbiji. “U njima ima nekog zanosa, topline i odsjaja belle époque. Kod onih nešto mlađih ima više gorčine i osjećaja da neke račune nisu naplatili.”
Ono što su Stoimenov i njegov tim pripremili, publika je, očigledno, željela vidjeti. Svaku epizodu u prosjeku pratilo je sedamsto ili osamsto tisuća ljudi. Materijal o partizanskim filmovima korišten je, osim u okviru serijala, i za izradu dokumentarnog filma, koji je prikazan i dobro primljen u okviru prošlogodišnjeg festivala u Motovunu. Nadaju se da će TV serijal biti otkupljen i za televizije u Hrvatskoj, Bosni, Sloveniji, Makedoniji, Crnoj Gori.
Od ukupno 29 epizoda, 16 je planirano za drugu sezonu. U njoj će se, kaže Stoimenov, baviti razradom, konkretnim pop-kulturnim fenomenima, uključujući glazbu kao jedan od najvažnijih elemenata te kulture u bivšoj Jugoslaviji. Ali i glazbene TV emisije: ”60-ih godina prošlog stoljeća epidemija lakih nota počela se lagano širiti Jugoslavijom. Festivali su stizali u domove malog broja vlasnika TV prijamnika, obitelji su se okupljale i uživale u melodijama Beogradskog proleća, Splita i Opatije…Ipak, nadolazeći val rock’n'rolla, koji se sa zapada valjao prema nama, dugo je tražio svoje mjesto pod televizijskim suncem…”
