Danas se u našoj zemlji – kao već izvjesno vrijeme u Europi, odnosno još od osamdesetih godina u Americi – stripovi prodaju u knjižarama. Međutim, da bi strip kroz lanac knjižara uopće mogao stići do konzumenta, on se očito morao preobraziti u luksuzno tvrdo ukoričeno izdanje, odnosno strip-knjigu. Strip kod nas egzistira u svim oblicima: kao novinski strip (iako nešto manje), kao strip-sveščice koje se u mekom izdanju pojavljuju na kioscima, a i kao luksuzni strip-albumi i strip-knjige, koji se mogu naći u knjižarama i striparnicama. Očito je da se taj preobražaj iz jeftinog i potrošnog u nešto vrlo luksuzno morao dogoditi kako bi strip uopće preživio.
Na taj način, zauzevši sva prodajna mjesta, on će svoju publiku (i dubljeg i plićeg džepa) uspjeti naći, a to je najvažnije. Preobrazba stripa ujedno nam pokazuje da se dogodio i pomak u svijesti – jer strip je sada priznata deveta umjetnost. U obliku luksuzne knjige on zauzima mjesto na polici bok uz bok s bilo kojom vrijednom knjigom iz književnosti, a njegovo konzumiranje više se ne smatra lošim ukusom. Čita li čovjek dobar strip – to je kao da gleda dobar film ili čita dobru knjigu, razlike više nema. Strip se konačno postavio u istu ravan s ostalim umjetnostima, za što mu je trebalo čitavo stoljeće.
Pozitivna energija strip-izdavača
Usprkos recesiji koja nas je “počastila” svojim prisustvom, prošle je godine bilo dosta strip-izdanja. Što na kioscima, što u knjižarama i striparnicama, sveukupno se pojavilo blizu 400 naslova, što je respektabilno.
Veseli činjenica da se svi najvažniji svjetski strip-naslovi polako ali sigurno objavljuju kod nas u prijevodu, a postoje najave i za objavljivanje mnogih drugih vrijednih naslova. No bilo bi nezahvalno spominjati izdavačke kuće i njihove naslove a ne spomenuti ljude koji iza njih stoje. Radi se o velikim poštovateljima i znalcima stripa, čiji entuzijazam i trud unatrag nekoliko godina donosi prave rezultate, što samo dokazuje staru istinu da kada se nešto radi s puno srca i strasti – rezultati dolaze.
Ljudi kao što su Neven Antičević iz Algoritma, Nebojša Radić iz Bookglobea, Bernard Radovčić iz Strip-agenta i Ludensa, Damir Raić i Darijo Antunović iz Libellusa, Marko Šunjić iz Fibre, Veljko Krulčić iz Vedisa, Mladen Novaković iz Stripforuma, Vjeko Đaniš iz Ogranka Matice hrvatske Bizovac, Darko Macan iz Mentora, Tino Ćurin iz Strip centra Tino, Zdenko Vlainić iz Zagrebačke naklade – da nabrojimo samo neke – unijeli su kroz izdavačke kuće koje su pokrenuli jednu golemu energiju, na čijem se plimnom valu kreće i počiva cjelokupna izdavačka strip-scena u Hrvatskoj. Bez njihove volje, entuzijazma, i inzistiranja na objavljivanju ključnih naslova devete umjetnosti bili bismo zakinuti za mnoga djela. Sva sreća da nije tako.
Izdavačke kuće i strip-izdanja
Algoritam nas je prošle godine obradovao izdavanjem apsolutnog hita, serijala Tajna povijest, koji izvorno “žari i pali” Francuskom. Serijala na kojem, između ostalog, radi i naš Igor Kordej. Za ovu godinu, uz nastavak Tajne povijesti, Algoritam najavljuje i besmrtnog Tintina (autora Hergea, utemeljitelja Europskog stripa).
Izdavačka kuća Bookglobe u protekloj je godini napravila pravi poslovni potez – objavila je “integrale”, kvalitetne strip-albume koji obuhvaćaju kompletne epizode pojedinih serijala. Tako smo dobili prve (ili već druge) knjige serijala kao što su Cartland, Nataša, Luc Orient, Tounga, Plave bluze, XIII, Buddy Longway i Colby – sve klasike francusko-belgijskog stripa. Za ovu godinu Bookglobe najavljuje izdavanje novih djela još jednog klasika, besmrtnog Huga Pratta. Osim strip-albuma, Bookglobe na kioscima izdaje sveščice iz Marvelove strip-produkcije (Spider-Man, X-man, Fantastic Four, The Ultimates) te vrlo kvalitetan i edukativan strip-časopis Sto mu gromova (skraćeno SMG).
Izdavač Egmont mogao bi više, no ipak se na kioscima uz Witch i Toma i Jerryja pojavljuje i časopis Miki Maus, s ključnim epizodama iz bogatog Mikijeva svijeta, koje su pozitivne i edukativne za djecu. Fibra je prošle godine bila marljiva i izbacila je dosta naslova. Uz djela vrijednih autora kao što su Baru, Berardi i Milazzo, Tardi, Toppi, Risso i drugi, možemo izdvojiti esencijalno izdanje devete umjetnosti – remek-djelo Maus Arta Spiegelmana, nevjerojatan simbolički i figurativni prikaz holokausta u stripu. Odmah uz bok Mausu, među Fibrinim izdanjima stoji Mort Cinder, djelo koje u strip unosi metafizičnost i dubinu, što medij stripa dižu na novu razinu, a tu je i apsolutni stripovski hit: Alvar Mayor, poetska priča o ratniku lutalici.
Libellus je nastavio s izdavanjem strip-knjiga vrijednih serijala talijanske i francusko-belgijske škole stripa, kao što su: Nathan Never, Martin Mystere, Magični vjetar, Demian, Riđobradi, Spirou i Fantasio, Nick Raider, Mister No i Tex.
Ludens i dalje dovodi gotovo kompletan asortiman stripova na kioske: Zagor, Dylan Dog, Martin Mystere, Tex, Komandant Mark, Blek – kvalitetni strip-junaci talijanske izdavačke kuće Bonelli, koji su još davno osvojili srca čitatelja na ovim prostorima.
Mentor je uz vrijedan strip-časopis Q objavio i nekoliko strip-albuma još vrjednijeg Darka Macana, a Izdavanje knjiga Dani objavili su izniman strip-serijal Spawn, jedan od najslavnijih strip-serijala 90-ih. Ogranak Matice hrvatske Bizovac objavio je dva kapitalna djela domaćih autora: Maurovićeve Stripove iz Oka (zajedno sa Stripforumom) i Devlićev Macchu Picchu (zajedno s Mentorom), a uz to objavili su i tri broja izuzetnog teorijskog časopisa za strip, Kvadrat. Za jednu godinu – i više nego dosta.
Strip-agent, uz Alana Forda, koji objavljuje na kioscima, u knjižare i striparnice donosi i vrijedne strip-albume i autore, a u prošloj godini možemo izdvojiti pojavljivanje prvih integrala iz serijala o Asteru Blistoku, apsolutnog strip-hita o svojevrsnom svemirskom lutalici.
Strip centar Tino obradovao je čitatelje nezaboravnim strip-serijalom Modesty Blaise, jednim od najprodavanijih u prošloj godini. Usto, objavili su i Avanture Giuseppea Bergmana – vrijedno, pomalo “pomaknuto” djelo, kojem je autor talijanski velemajstor stripa Milo Manara.
Stripforum je objavio Koraljku, Nevena i Bobu, nezaboravan strip iz Plavog vjesnika, klasika domaćeg stripa Žarka Bekera, a s magazinskim formatom Strip revije, koja sadrži vrijedna djela domaćih autora, Stripforum nastoji utemeljiti respektabilan strip-časopis.
Vedis u naša srca vraća i na uvid donosi, u vrlo kvalitetnim albumima, izdanja našeg velikog majstora i utemeljitelja domaćeg stripa Andrije Maurovića. Naslovi kao što su Meksikanac, Na Divljem zapadu (uz Vedis, izdavač je i Šareni dućan) i Misterij zelenih močvara, ponovno plijene pozornost čitatelja, baš kao što je to bilo u vrijeme kada su se ta djela prvi put pojavila.
Van Gogh je nastavio s izdavanjem vrijednog talijanskog vestern-serijala Mali rendžer, a Zagrebačka naklada s izdavanjem velikog, ako ne i najvećeg klasika devete umjetnosti – Princa Valianta. Nastavila je izdavati i šašave i vesele avanture velikog strip-vragolana – Gastona.
Recenzije spomenutih izdanja i dalje će se pojavljivati u vašem omiljenom časopisu, a svi ljubitelji stripa moći će posjećivati vrlo uspjele strip-festivale – proljetni Mafest i jesenski Crtani romani šou.
(Tihomir Mraović, Plan B 28)














































































































Eh kad se sjetim onih dana mladosti s Mister No, Alan Ford, Blek Steka, Komadant Mark i slični :D