Stanje nacije

Iako je stanje nacije sintagma koja se koristi kada se opisuju govori kojima se jednom godišnje narodu obraćaju predsjednici kada sažimaju rezultate postignute u godini dana, nas u Planu B jedino zanima stanje naše nacije kada je riječ o informatizaciji i internetizaciji Hrvatske. Ne znamo hoćete li se složiti s nama, ali što više gledamo i čitamo o brojnim nepovratno posrnulim industrijama koje se financiraju iz našeg džepa, sve više vjerujemo i volimo telekom-sektor. Ne samo zato što se radi o zdravim tvrtkama koje se same financiraju iz vlastitog poslovanja i kao takve predstavljaju zdravo gospodarsko tkivo, nego i stoga što jedino informacijske i telekomunikacijske tehnologije svakom pojedincu u našem društvu, svakoj tvrtci i svakom projektu osiguravaju perspektivu, realnu šansu za uspjeh, kao i priliku za osobni i poslovni rast. Ako kojim slučajem znate ijednu drugu industriju koja to za sebe može reći, molimo vas da nam to javite.

Za kvalitetno poslovanje svih tvrtki u ICT industriji, zaštitu korisnika te promicanje inovacija i novih usluga – zadužena je Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM). HAKOM je ujedno odgovoran za kreiranje tržišnih uvjeta koji će poticati inozemne ulagače, osiguranje učinkovitog tržišnog natjecanja i jednakih uvjeta za sve kompanije na tržištu, te promicanje potreba i interesa korisnika. Premda je HAKOM u 2009. godini, kao što i sam kaže, bio usmjeren na održavanje i promicanje djelotvornog tržišnog natjecanja te na poticanje pristupa tržištu novim operatorima i davateljima usluga, nove davatelje usluga u 2009. godini nismo dobili, a o stranim investitorima da i ne govorimo. Tome u prilog govori činjenica da se ukupan prihod svih djelatnosti koje zajedničkim imenom nazivamo elektroničke komunikacije u 2009. godini u odnosu na godinu ranije smanjio za 3,56 posto. Pritom su mobilne mreže zabilježile pad prihoda od 5,19 posto, a nepokretne za 8,66 posto. Prihodi su rasli jedino u segmentu najma vodova za gotovo 6 posto, te u segmentu kabelske televizije za 5,5 posto.

Trend migracije korisnika iz nepokretnih u mobilne mreže, jednako kao i svugdje u svijetu, nastavio se i kod nas u 2009. godini. Što zbog sve moćnijih i funkcionalnijih mobilnih telefona koji postaju centralna komunikacijska platforma (kako u privatnim tako i poslovnim aktivnostima), što zbog sve većeg broja korisnika širokopojasnih mreža, fiksna telefonija je uz pad prihoda zabilježila i pad broja korisnika, dok je mobilni sektor sa 136-postotnom penetracijom korisnika premašio prosjek EU zemalja, koji je prema posljednjim podacima iznosio 119 posto. Kad je pak riječ o rasporedu snaga na mobilnom tržištu, T-Mobile je i dalje na čelu tročlane kolone – kako kada govorimo o broju korisnika, tako i kada je riječ o prihodima ostvarenima u 2009. godini. T-Mobile danas u svojoj mreži tako ima 42,72 posto korisnika na tržištu, dok od ukupnih prihoda ova mreža ostvaruje gotovo polovicu zarade cijelog tržišta (49,8 posto). Vipnet je drugi po redu sa 42,7 posto korisnika u svojoj mreži te prihodima koji iznose 40 posto ukupnog kolača, a na trećem mjestu nalazi se naš treći operater Tele2, koji je u svoju mrežu privukao gotovo 10 posto korisnika i uprihodio 10-postotni udjel tržišnog kolača. Analiza cijena koje prati Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokazuje da su cijene korištenja mobilnih usluga u Hrvatskoj nešto više od prosjeka EU zemalja, no HAKOM ističe da su one znatno snižene u odnosu na cjenovnu politiku ranijih godina. Točnije, cijene usluga za male korisnike niže su 31,7 posto, za srednje korisnike 43,7 posto te za velike korisnike 46,5 posto, što je vrlo blizu tendencijama razvoja u EU.

Za razliku od telefonije koja se razvija istim tempom kao i na zapadnoeuropskim tržištima, penetracija širokopojasnog pristupa internetu nije zadovoljavajuća. S obzirom na to da je broadband, i fiksni i mobilni, svugdje u svijetu prepoznat kao ključni pokretač gospodarskog rasta, a usluge i aplikacije koje nudi nezaobilazan su čimbenik u izgradnji konkurentnosti, povećanju zaposlenosti te u kreiranju učinkovitijeg i efikasnijeg zdravstva, prometa, obrazovanja, turizma, znanosti i kulture – ovo je područje na kojem bi se u ovoj godini trebalo najviše raditi. Brojke govore da je broj internetskih korisnika u 2009. godini porastao za 11,2 posto, pa danas mreži pristupa 2,495.440 korisnika.

Pritom je broj pretplatnika širokopojasnog pristupa internetu putem nepokretne mreže tijekom 2009. rastao za 30 posto, na 684.960 priključaka, čime je dosegnuta gustoća s obzirom na broj stanovnika od 15,44 posto. Kada je pak o mobilnom broadbandu riječ, na kraju prošle godine u Hrvatskoj je brzim mobilnim širokopojasnim mrežama surfalo 252.238 korisnika. Daljnje pojeftinjenje cijena, ali i veći broj kvalitetnih, društveno i/ili ekonomski korisnih usluga, za posljedicu bi imalo još brži rast broja korisnika, pa je to ono na što se u svakom slučaju moraju usredotočiti i HAKOM i svi operateri koji pružaju ove usluge na tržištu.

Budući da je u nadležnosti HAKOM-a i proces digitalizacije, točnije prelaska s analogne na digitalnu televiziju (DTV), valja nam se osvrnuti i na to – ustvari vrlo aktivno – područje. Naime, premda Europska komisija nastoji što više ubrzati proces prelaska na DTV kako bi se oslobodio spektar i osigurala takozvana “digitalna dividenda” za dodatne televizijske sadržaje te nove informacijske i komunikacijske usluge, ali i broadband-operatere, pa je u skladu s time preporučila isključivanje analogne zemaljske televizije do 2012. godine, Hrvatska će tu zadaću obaviti do kraja ove godine. Od ukupno 1,477.377 kućanstava na digitalni signal do sada je migriralo njih 410.000, a sljedeća je na redu Splitsko-dalmatinska županija, koja na digitalno emitiranje prelazi 17. kolovoza! Digitalizacija audiovizualnog sadržaja omogućuje brojne interaktivne usluge, kao i personalizaciju sadržaja, a tu su lekciju već svladali korisnici kabelske televizije, njih više od 141.000, IP TV platformi poput MAXtv-a, Iskon TV-a i OptiTV-a, putem kojih program danas gleda 240.000 korisnika – koji već danas mogu gledati one sadržaje koje žele i kada to požele. Te alternativne platforme u travnju su zaokupile pozornost čak 16 posto domaćih gledatelja, a ako postojeći nacionalni programi nastave emitirati ovako kvalitetan sadržaj kao do sada, nema sumnje da će gledanost i broj korisnika satelitskih, IPTV i kabelskih platformi eksponencijalno rasti.

Omnibus-istraživanje agencije Gfk pokazalo je da su usprkos ekonomskoj krizi i posvemašnjoj štednji – hrvatska kućanstva sve bolje opremljena različitim elektroničkim uređajima. U godišnjoj inventuri dobara u kućanstvima na prvom se mjestu, kao i do sada, nalazi televizor, koji posjeduje 99 posto domova, pri čemu njih čak 54 posto televizijski program danas gleda na nekom od brojnih LCD ili plazma-televizora. TV prijamnike slijede fiksni telefoni (prisutni u 90% kućanstava) i mobilni telefoni, koje ima 89 posto obitelji. Satelitskom antenom opremljeno je 31 posto kućanstava, a više od 16 posto kabelskom televizijom. Videorekorder/player ima oko 30 posto kućanstava. DVD player ili snimač (priključen na TV) ima 59 posto kućanstava. Računala pak posjeduje 66 posto kućanstava, pri čemu se njih 20-ak posto služi prijenosnikom. Gotovo trećina kućanstava (28%) u svoju je kućnu ICT infrastrukturu integrirala pisač, njih 13 posto digitalnu kameru, dok je digitalni fotoaparat danas prisutan u čak 44 posto kućanstava, među kojima prednjači Dalmacija s 80-postotnom penetracijom digitalaca.

U 2009. godini HAKOM je na svojim internetskim stranicama (ww.hakom.hr) kreirao niz aplikacija čiji je zadatak da olakšaju pristup ključnim informacijama o ICT tržištu, kao i komunikaciju s tijelima HAKOM-a.

• e-Žalbe – korisnik nakon registracije može predati žalbu elektroničkim putem i pratiti status rješavanja njegovog prigovora

• e-Prenosivost – korisnik može pratiti status prijenosa broja, kao i saznati informaciju u kojoj se mreži broj trenutačno nalazi. Aplikacija daje status prijenosa broja i lokaciju u stvarnom vremenu, potpuno sinkroniziranu sa centralnom bazom prenesenih brojeva

• e-Tržište – korisnici mogu očitati ažurirano stanje tržišta pošte i elektroničkih komunikacija na kvartalnoj i godišnjoj razini, i to za mreže pokretnih i nepokretnih komunikacija, internetske usluge, širokopojasni pristup itd.

• e-Savjeti – korisnici mogu direktno postaviti pitanja iz djelokruga HAKOM-a na jednom mjestu, bez potrebe pronalaska kontakata odgovarajućeg sugovornika. Pitanja i odgovori prate se i objavljuju u zajedničkoj rubrici