Nazvati Neila Gaimana književnim bogom možda i nije pretjerivanje ako se zna njegov književni i ini opus i ako se čak i osobno poznaju pripadnici njegove vjerske sljedbe. Gaiman je već odavno prerastao okvire žanrovskog pisca i postao kultna osoba, kultni književnik, kultni strip-autor i kultni bloger. Što god dotakne pretvori se u zlato, opet bez pretjerivanja. Ako još uvijek nemate pojma o kome ja to spredam hvalospjeve, ili vam je ime blago poznato, ali ne znate gdje biste ga smjestili, onda u par natuknica: autor kultnog stripa (po nekima stripa nad stripovima) Sandman, autor desetak romana za djecu i odrasle (na Američke bogove nastavljaju se Anansijevi dečki, Zvjezdanu prašinu i Koralinu mogli smo i gledati adaptirane za film, u tandemu s Terryjem Pratchettom dobro se snašao u satiri Dobri predznaci, a za najnoviji roman The Graveyard Book nagrađen je prestižnom američkom medaljom Newbery za najbolju knjigu za djecu – da spomenem samo osnove), autor serije Neverwhere (kasnije pretvorene u roman), te scenarija za filmove Mirrormask i Beowulf. Čovjek koji piše pjesme i o kojem pišu pjesme.

Čije se riječi koriste u predsjedničkoj kampanji. Čovjek čiji blog (koji svakodnevno popunjava crticama iz svog života i odgovorima na mailove brojnih fanova) mjesečno posjeti više od milijun ljudi, a čije postove na Twitteru trenutačno prati preko šesto tisuća “vjernika”. Englez sa čupavom frizurom i vječno odjeven u crno, koji živi u Americi u kući koja podsjeća na dvorac obitelji Addams, ponosan otac troje djece.

Zašto spominjem da je Gaiman Englez koji živi u Americi? Onako kako ja to vidim, roman Američki bogovi ne bi ni nastao da situacija nije takva. Jer bi samo potomak Starog kontinenta sebi postavio pitanje: što se dogodilo sa starim bogovima i božanstvima nakon što su ljudi iz Starog svijeta naselili Novi? I onda od tog pitanja napravio roman, jedan pravi američki roman ceste, na tragu najautentičnijeg američkog književnog žanra – magijskog realizma – koji povremeno veliča Ameriku, a češće je suptilno kritizira i kudi. Bez brige, sve ću objasniti.

Vjerujem, a možda se varam, da jedan Amerikanac nikada ne bi postavio takvo pitanje. Stvar je percepcije: današnji Amerikanac zna odakle potječe, ali to je američka prošlost – njezina sadašnjost i budućnost nastaju isključivo na američkom tlu. To kaže i Gaiman u svom romanu kad suprotstavlja stare, onemoćale bogove, koji su došli u Ameriku slijedeći one koji su u njih vjerovali i tako ih izgradili i svojom vjerom oživjeli, s novim bogovima tehnologije, medija i interneta, nastalima na tom američkom tlu, jakim i osornim bogovima “plastike, bipera i neona” u odijelima i s tamnim naočalama, koji su odlučili zatrti i posljednjeg “starca” na Novom kontinentu.

Usred priprema za neminovni sukob starih i mladih, nađe se Shadow, naš antijunak i vodič kroz ovu priču. On je kriminalac koji u zatvoru odslužuje kaznu za težak napad i provodi vrijeme čitajući Herodota, vježbajući i učeći trikove s kovanicama. Tri dana prije nego što treba biti uvjetno pušten na slobodu, dozvoljavaju mu raniji izlazak iz zatvora jer mu žena pogiba u nesreći. Shrvanog i otupjelog od te vijesti vrbuje ga neznanac u avionu, koji nekako, neobjašnjivo, zna sve o njemu, sve do njegovih najskrivenijih misli, za nekakav čudan i nedefinirani posao. Shadow prihvaća ponudu jer ionako mu više ništa u životu nije preostalo.

Bogovi oko nas

I tako spozna da bogovi zbilja postoje i da su svuda oko nas. Odjednom mu se pred očima otvori čitav jedan novi svijet. I on taj svijet prihvaća ležerno i bez suvišnih pitanja, poput junaka u latinoameričkim romanima magijskog realizma, u kojima je nadnaravno prihvaćeno i normalno, a obične, svakodnevne stvari prikazane su kao čuda. Sa svojim novim šefom po imenu Wednesday putuje diljem Amerike u potrazi za starim bogovima, otkrivajući neobična mjesta koja se čine kao da ih je autor izmislio, a koja zapravo zbilja postoje: na primjer, bizarna Kuća na stijeni, sa svojim najvećim vrtuljkom na svijetu, nalazi se u saveznoj državi Wisconsin, a mistični Rock City je zbilja u državi Georgiji u blizini Chattanooge.

I sam je autor proputovao uzduž i poprijeko prostorima koje opisuje, što pridonosi slikovitosti romana, no izgleda da je ostao zadivljen samo prirodnim čarima Amerike, dok su mu društvo i država podložni kritici: američko je društvo hirovito poput djeteta, vrlo brzo pronalazi nove i zaboravlja stare bogove i predmete obožavanja, a američki Srednji zapad, gdje se odvija većina romana, ekonomski je zaostalo područje koje neminovno nazaduje. Što se bogova tiče, nije sve crno i bijelo – nisu svi stari bogovi dobri, niti su novi oličenja zla. Svaki je bog onakav kakvim smo ga mi, ljudi, stvorili i postoji dokle god postoji tračak vjere u njega. Koliko god to blasfemično zvučalo, što se Gaimana tiče, bogovi su zapravo tek preslika nas samih.

Između putovanja i otkrivanja novih svjetova i starih vjerovanja Shadow otkriva i ponešto o sebi i nauči ponovno živjeti. Da, nailazi na probleme i razočaranja po putu, ali i na neke spoznaje i nove prijatelje, među bogovima i ljudima. Suoči se sa smrću i spozna da ona nije konačna. Razrješava jedan misterij star stotinama godina. Nauči pokoji novi trik s kovanicom. Nakon pustolovine s američkim bogovima, život i smrt mu više nikada nisu bili isti.

Nakladnik: Algoritam (www.algoritam.hr)
Cijena: 139 kn
Besplatno poglavlje: www.skrati.net/ambogovi

NAJBOLJI FANTASY ROMANI

1. Ursula Le Guin: CIKLUS O ZEMLJOMORJU – smješteni u morskom svijetu načičkanom otočićima, ovi romani uvelike su poslužili kao inspiracija za nastanak Harryja Pottera
2. Neil Gaiman: AMERIČKI BOGOVI – najpoznatiji Gaimanov roman, koji ne pretendira biti nova američka mitologija
3. Roger Zelazny: AMBERSKE KRONIKE – dva ciklusa od po pet knjiga koje se odvijaju u kraljevstvu Ambera, jedinom stvarnom svijetu, koje upravlja Uzorkom
4. Ray Bradbury: SOMETHING WICKED THIS WAY COMES – priča je mješavina fantasyja i horora, a govori o nadrealnom putujućem karnevalu
5. Tim Powers: ANUBISOVA VRATA – fantasy o putovanju kroz vrijeme
6. Guy Gavriel Kay: LAVOVI AL-RASSANA – fantasy-verzija legende o El Cidu
7. Stephen R. Donaldson: KRONIKE THOMASA COVENANTA – priča o ciničnom gubavcu čija je sudbina spašavanje alternativne Zemlje
8. Stephen King: THE DARK TOWER – serija od sedam knjiga koje objedinjuju žanrove fantasyja, horora i vesterna
9. Charlaine Harris: DEAD UNTIL DARK – prva knjiga iz serije o Sookie Stackhouse, prema kojoj je nastala serija True Blood
10. Marion Zimmer Bradley: THE MISTS OF AVALON – legenda o Arthuru, ispričana iz perspektive ženskih likova

(Irena Rašeta, Plan B 22/23)

Naime, još od veljače možemo pratiti True Blood, horor seriju u nas prevedenu kao Okus krvi, koja se zimus pokazala vrlo popularnom u SAD-u. Okus krvi prati život mlade konobarice Sookie Stackhouse u zabitom američkom južnjačkom gradiću, a radnja je začinjena tajanstvenim umorstvima, seksom s vampirima te svijetom u kojem se krvopije više ne skrivaju, nego aktivno traže svoja građanska i ina prava. No taj zadnji detalj nisu osmislili tvorci serije, ni producenti, pa čak ni Charlaine Harris, spisateljica koja je stvorila Sookie Stackhouse, nego jedna druga autorica koja već dugi niz godina piše o vampirima i seksu – Laurell K. Hamilton.

Upravo je prijevodom prvog romana ove autorice iz serije o vilinskoj princezi Merry Gentry u listopadu prošle godine Algoritam otvorio sezonu prijevoda žanra paranormalne erotske romanse na hrvatski. Iako je serija o Merry Gentry zanimljiva i zabavna, Amerikanka Laurell K. Hamilton ipak je najpoznatija po svom serijalu o Aniti Blake, ubojici vampira. Prvi roman te serije, Guilty Pleasures, objavljen je još 1993. godine, a u njemu je glavni lik mlada “tvrdokuhana” detektivka, koja usput ima i titulu službenog ubojice vampira, da ne spominjemo njezinu urođenu sposobnost stvaranja zombija.

Anita, naime, upravo pomoću te sposobnosti zarađuje za život: ona je ta koja će vam oživjeti djeda kako biste s njime, odmah tamo na grobu, licem u lice, raspravili kome je točno htio u nasljedstvo ostaviti onaj fantastičan komad zemlje na Braču koji danas vrijedi milijune – vama ili svome bratu kojeg je mrzio. Uz izdašnu naknadu, naravno, koju ćete uplatiti specijaliziranoj detektivskoj agenciji u kojoj Anita radi. I koja je povremeno “ustupa” kao stručnu ispomoć lokalnoj policiji kad je u pitanju neki paranormalni slučaj.

Šesnaest romana, zbirke priča i serija stripova

Hamilton vjerojatno nije ni sanjala kakav će joj Anita Blake uspjeh donijeti. Snažan, sarkastičan ali dopadljiv ženski lik koji u borbi za pravdu i za ono što je ispravno preza od laganja i prijevare, ali ne i od nasilja, vatrenog oružja i noževa, napeta kriminalistička radnja i zgodno zamišljena alternativna sadašnjost te, naravno, mnogo, mnogo erotike, učinile su ove romane golemim hitom, a autoričino ime smjestile na najprestižniji popis najprodavanijih knjiga, onaj New York Timesa. Serija o Aniti Blake trenutačno broji šesnaest romana, nekoliko zbirki kratkih priča i seriju Marvel stripova, čiji ćemo hrvatski prijevod uskoro imati prilike vidjeti u izdanju Algoritma.

Impresivna je brojka od 6 milijuna objavljenih primjeraka romana o Aniti Blake, no još je impresivnija lavina protagonistica, autorica i serijala romana napisanih po Hamiltoničinom ključu, koja je nahrupila u zadnjih nekoliko godina. Kao i činjenica da odete li, primjerice, na jednom Worldconu na predavanje o urbanom fantasyju, nećete naići na raspravu o autorima koji pišu fantasy koji se događa u suvremenom svijetu, poput Tima Powersa, nego na prostoriju punu oduševljenih žena koje žustro raspravljaju o Sookie Stakchouse, Aniti Blake ili Eleni Michaels.

U svijetu u kojem živi Anita Blake vampiri su izašli u javnost, ali samo u Americi, a po zakonu ih smije ubijati samo ovlašteni ubojica vampira s valjanim nalogom suca. Vampiri se bore da ih se prizna kao građane SAD-a, a da bi zaradili novce, pootvarali su erotske noćne klubove u kojima striptiz plešu vukodlaci. Noćni klubovi i seksi vampiri koji se ne skrivaju od ljudi – hmm, niste li to nedavno negdje vidjeli? Jeste, ako ste gledali Okus krvi. Charlaine Harris, iako je znano ime žanru krimi-romana koje također pripada klubu s New York Times liste najprodavanijih, u ovom je podžanru znanstvene fantastike relativno nova, no svojom serijom romana o Sookie Stackhouse pod nazivom Južnjački vampir ona je prva koja se probila na male ekrane. Ne želimo misliti da je tome razlog to što je Sookie među svim ženskim likovima paranormalne romanse nekako najviše žensko po onim klasičnim, tradicionalnim mjerilima, a možda i fizički najslabija, iako ni ona nije nesklona odlučnom nasilju kad to prilika zahtijeva.

Nadalje, Sookie, za razliku od ostalih protagonistica, nije detektivka nego konobarica, što je opet dosta tradicionalno i nimalo subverzivno. No sve te protagonistice spaja, osim života u alternativnim svjetovima i detaljno opisanog seksualnog buđenja, i činjenica da su sve djevojke i žene same – bez obitelji ili odbačene od nje, i s vrlo uskim krugom prijatelja. Prvi roman o Sookie je Dead until Dark, i uskoro ćete ga moći čitati u hrvatskom prijevodu, a najnoviji, deveti roman na američkom tržištu izlazi u lipnju ove godine.