Kad se zoveš Gabriel García Márquez, tamo negdje šezdesetih godina prošloga stoljeća napisao si romančinu koja je nekoliko puta proglašena najboljom ikada napisanom knjigom, kad već godinama nisi objavio nijedan roman, a kruže priče da si ostario i bolestan, ali ipak se pročuje da si napisao još jedan (nešto) i da ćeš se nakon podužeg izbivanja konačno vratiti pod svjetla svjetske književne pozornice – naravno da svi očekuju remek-djelo nad remek-djelima. I onda dobiju ovo: romančić od stotinjak stranica, s nekakvim kurvama u naslovu, koji k tome govori o pohotnom starčiću koji se zaljubio u četrnaestogodišnjakinju, kojoj upućuje pregršt itekako grešnih misli. Ljudi su se, sasvim razumljivo, osjećali prevarenima.

O, kako su se prevareno osjećali oni koji su u Meksiku opljačkali kamion pun primjeraka tvoje najnovije knjige i zbog kojih si morao mijenjati njezin kraj. A tek svi oni mladi ljudi, kojima su punili glave o tvojoj veličini i koji, čitajući o melankoličnim zaposlenicama bordela, nikako nisu uspijevali shvatiti što je to tako veličanstveno u bulažnjenjima staroga jarca. A tek svi oni tvoji poklonici koji su iznenada shvatili da je gospodin koji je onomad u ležernom bijelom odijelu pred švedskom i svjetskom javnošću odrecitirao odu latinskoameričkoj književnosti – spao na pisanje o pedofiliji, razvratu najgore vrste, i k tome na tako štur, nimalo sebi sličan način. Ljudi su te, sasvim razumljivo, prozvali senilnim, ishlapjelim piscem kojem je istekao rok trajanja.

Od tužnih kurvi ni “k”

A da bude još gore, krenuli oni snimati film. Pa film zabranili jer, kažu, promiče dječju prostituciju. Zgrozili su se sad i oni koji roman nisu čitali, a čuli su za to veliko ime, najjači kolumbijski izvozni proizvod uz kavu i kokain. I nikome nije bilo važno što i u onoj romančini ima ljubavi odraslog muškarca prema djevojčici i čak incesta, što je Siervi Maríji de Todos los Ángeles bilo jedva dvanaest godina u priči o ljubavi i drugim demonima, a Eréndiri tek četrnaest kad se morala početi prostituirati – oni su tek sada uočili da gospon Gabo možda ima, da prostite, literarni fetiš.

Jer previše je, znaš, sličnosti između tih ocvalih ljubavnika i tebe: pisca kojeg nikako da pregazi vrijeme. Svi ste vi, naime, stari. Kao prvo, nemaš ti što pisati o ljubavi i pohoti. Trebao bi biti mudrac kojeg se više ne tiču svjetovne stvari poput seksa. Prvo si onomad u doba kolere bacio u klinč dva osušena fosila, a sada bi tu mirno razglabao o starcu koji na karipskoj vrućini sa slinama u kutovima usana promatra djevojčicu kako spava.

Sjećanje na moje tužne budale

Nasmijem se svaki put kad se sjetim… O tvojoj romančini napisano je članaka i članaka, knjiga i knjiga. Svi su željeli doprijeti do tajne tih samotnih stotinu godina, otkriti ključeve tvojih simbola, pronaći skrivene prolaze u tvoj magijski svijet. A ti si jednom dobrodušno dometnuo da ti nije jasno što to oni traže – ti si jednostavno pisao o svojoj obitelji. A sada, kad si napisao jednu priču, priču o samoživom i ni po čemu simpatičnom starcu koji se iznenada sjeti da ne želi umrijeti sam i nevoljen, priču koja toliko krije između redova i ne govori o ljubavi već o smrti, jednu izmišljenu priču s previše stvarnosti a premalo magije – sad te iznenada shvaćaju doslovno.

Nasmijem se svaki put kad te uzmu zdravo za gotovo.

Nakladnik: V.B.Z.

Cijena: 39 kn

Charles Seife: “Nula: biografija opasne ideje”
Tko bi rekao da jedna obična nula može imati knjigu?! Ali, tako je, danas je svatko slavan i opjevan, pa i ova ništica. Samo što se – za razliku od brojnih bezvrijednih lica žednih slave – za ovu brojku ipak ne bi moglo reći da je nitko i ništa. Nula je odigrala značajnu ulogu u povijesti civilizacije i tako zaslužila da se o njoj piše. Bila je zabranjivana i obožavana, a danas se bez nje ne može. Charles Seife, američki matematičar i novinar časopisa Science, otkriva nam njezin paradoks i značaj te što je sve predstavljala brojnim učenjacima i zanesenjacima koji su cijeli život pokušavali razumjeti jednu nulu.
Gdje: Knjižara Ljevak, www.naklada-ljevak.hr
Koliko: 135 kn

Slavoj Žižek: “Pervertitov vodič kroz film”
Istoimeni dokumentarac (koji smo prošle godine imali prilike gledati u Motovunu) i ova knjiga (koja je ove godine izašla u hrvatskom prijevodu), nezaobilazni su za sve ljubitelje filma. Žižek nam otkriva što nam filmovi mogu reći o nama samima, a saznat ćete i zašto Hitchcockove ptice napadaju, zašto je fantazija esencijalna u seksualnim odnosima ljudi, zašto je iluzija realnija od stvarnosti – te dobiti odgovore i na mnoga druga pitanja i potpitanja koje Žižek nudi kroz primjere iz kinematografije.
Gdje: www.superknjizara.hr
Koliko: 140 kn

Mark Kurlansky: “1968. – godina koja je uzdrmala svijet”
Ove se godine obilježava obljetnica revolucionarne 1968. godine. Praško proljeće, ubojstvo Martina Luthera Kinga, Black Power, studentski prosvjedi diljem svijeta, uzlet ženskog pokreta i pokreta protiv rata u Vijetnamu, te sveprisutni seks, droge i rock’n'roll, bili su, kaže Kurlansky, prijelomni u oblikovanju svijeta u kojem danas živimo. Knjiga na pristupačan i zanimljiv način daje pregled političkih, društvenih i kulturnih zbivanja i prevrata u jednoj od najburnijih godina prošloga stoljeća.
Gdje: Knjižara Ljevak, www.naklada-ljevak.hr
Koliko: 189 kn

Elijah Wald: “Narcocorrido: putovanje u glazbu oružja, droge i gerile”
Spoj staromodne, seoske glazbe u stilu polki i valcera u harmonikaškoj izvedbi te grubih stihova koji govore o dilerima droge, ubojstvima i banditima – moguć je samo u Meksiku. Ime mu je narcocorrido, a ako ćemo biti romantični, opisat ćemo taj glazbeni stil kao balade o trgovini drogom. Ne bi zapravo trebalo čuditi da u zemlji koja je rastrgana suprotnostima – u nimalo priprostom i idealiziranom Meksiku iz telenovela – gdje većina očajnika raj zamišlja kao ilegalan posao za minimalnu plaću u SAD-u i gdje je bijeg svakodnevica - postoji glazba koja je istovremeno nježna i gruba, baš poput fotografije s naslovnice, na kojoj djevojčica u bijeloj haljini i s bijelom mašnom u kosi u rukama drži oružje, a na licu joj lebdi osmijeh…
Gdje: www.superknjizara.hr
Koliko: 150 kn

Christopher Hitchens (ur.): “The Portable Atheist – Essential Readings for the Nonbeliever”
Albert Einstein, Salman Rushdie, Charles Darwin, Karl Marx, Mark Twain i Richard Dawkins – samo su neka imena čija su razmišljanja o ateizmu i agnosticizmu skupljena u ovoj pozamašnoj knjizi. Nije važno jeste li vjernik, nevjernik ili se jednostavno ne možete odlučiti; budite sigurni da vas ova knjiga neće ostaviti ravnodušnima. Ako očekujete kontroverzu, dobit ćete je, a možda stigne i prosvjetljenje.
Gdje: Algoritam
Koliko: 125 kn

Mirjana Polić-Bobić: “Rađanje hispanoameričkog svijeta”
Hispanoamerički svijet obuhvaća zemlje Sjeverne i Južne Amerike u kojima je španjolski jezik ili jedini nacionalni i službeni ili jedan od dva nacionalna i službena jezika. Ova nam knjiga daje sažet prikaz razvoja društva i kulture Hispanske Amerike od prvog Kolumbova putovanja 1492. godine do početka 20. stoljeća. Autorica je redovita profesorica španjolske i hispansko-američke književnosti i predstojnica Katedre za hispanske književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, i kao što je navedeno – knjiga je namijenjena primarno studentima hispanistike, ali i svima onima koje zanima šaroliki svijet američkog španjolskog govornog područja.
Gdje: Knjižara Ljevak, www.naklada-ljevak.hr
Koliko: 429 kn

Clive James: “Cultural amnesia – Necessary Memories From History and the Arts”
Ova knjižurina (koja itekako dobro može poslužiti u samoobrani ako vas netko napadne) neka je vrsta enciklopedije eseja o najznačajnijim osobama 20. stoljeća, ali i ranije. Intelektualci, umjetnici i mislioci, prema izboru autora, predstavljeni su od A do Z u esejima koji su manje biografije a više kulturološke studije ljudi, prostora i vremena. Osim o Jeanu-Paulu Sartreu, Jorgeu Luisu Borgesu, Terryju Gilliamu ili Adolfu Hitleru, između ostalih, možete čitati i o Dubravki Ugrešić, koja je opisana kao briljantna novinarka i aktivistica za ženska prava.
Gdje: Profil Megastore
Koliko: 149 kn

David Mitchell: “Atlas oblaka”
U nagrađivanom romanu cijenjenog britanskog autora kojega je časopis Time uvrstio na popis 100 najutjecajnijih osoba na svijetu, isprepleću se povijest i budućnost. Od dalekih pacifičkih otočja u 19. stoljeću pa do postapokaliptičkih Havaja u dalekoj budućnosti, kroz priču nas vodi šest likova, svaki u svojem vremenu i prostoru. Uz pregršt simbolike i dirljivih priča, Mitchell nas vodi na jedno dugo, zanimljivo i krajnje neobično putovanje kroz vjekove.
Gdje: Vuković&Runjić, www.dzepna.com
Koliko: 129 kn

Jack Dann & Gardner Dozois (ur.): “Dark Alchemy – Magical Tales from Masters of Modern Fantasy”
Ako u ovom trenutku razmišljate kako bi vam dobro došlo malo magije da uklonite vrućinu, onda je ovo prava knjiga za vas. Riječ je o zbirci sastavljenoj od 18 kratkih fantasy priča o čarobnjacima i vješticama. Činjenice da je jedan od urednika Gardner Dozois – jedan od najpoznatijih i nagrađivanijih SF urednika na svijetu, te da se među autorima nalaze istaknuta imena svjetskog SF-a i fantasyja - poput Neila Gaimana, Tada Williamsa, Nancy Kress, Terryja Bissona, Genea Wolfa i Orsona Scotta Carda – dovoljno govore same za sebe: knjiga se praktički preporučuje sama. Ima nečeg magičnog u tome…
Gdje: Profil Megastore
Koliko: 129 kn

Bill Bryson: “Shakespeare”
Velik dio Shakespeareova života – nepoznanica je povjesničarima književnosti. Ova kratka i zabavna biografija pokazuje kako je “veliki bard” bio opisivan kroz povijest, što se o njemu pisalo i pričalo, a ocrtava i Englesku i London toga doba. Također otkriva i neke zanimljive činjenice o Shakespeareu, kao npr. zašto je šest do sada pronađenih Shakespeareovih potpisa drugačije napisano i različito od današnjeg načina pisanja njegova imena. Nimalo suhoparno i sasvim zadovoljavajuće ljetno štivo.
Gdje: Planetopija, www.planetopija.hr
Koliko: 119 kn

Elizabeth Bear: “Hammered”, “Scardown”, “Worldwired”
Elizabeth Bear hvaljena je mlada američka spisateljica SF-a i fantasyja, a prvi dio trilogije koju vam preporučujemo – njezin je prvijenac. Protagonistica svih triju romana je pedesetogodišnja bivša vojnikinja Jenny Casey, koja je u borbama izgubila ruku i nogu pa ima kibernetičke nadomjeske. Ona živi u svijetu u kojem su najveće svjetske sile Kina i Kanada, gdje su korporacije i vlade usko povezane i gdje ljudi sve više pribjegavaju virtualnoj realnosti i nanotehnologiji jer je stvarnost krcata bandama, trgovinom droge i nasiljem. Odlično napisano – i čita se u jednom dahu.
Gdje: Profil Megastore
Koliko: svaka knjiga po 75 kn

Sam Gosling: “Snoop – What Your Stuff Says About You”
Psiholog Sam Gosling proveo je deset godina proučavajući kako sve ljudi projiciraju sami sebe. Što o nama govore naše spavaće sobe i kupaonice, radni stolovi, odjeća, automobili, sitnice poslagane po ormarima i slike na zidovima – htjeli mi to ili ne. U ovoj biste knjizi mogli naći zanimljive i iznenađujuće odgovore na ova pitanja, ali i saznati kako ljudi uopće stvaraju vlastite osobnosti, kako nas drugi doživljavaju i kako mi interpretiramo svijet oko sebe. A sve to uz pomoć nekoliko keramičkih figurica koje nam je ostavila naša baka…
Gdje: Algoritam, www.algoritam.hr
Koliko: 150 kn

Andrija Škare: “S više mlijeka, molim”
Ova se knjiga nalazi u srednje teškoj kategoriji jer ćete, čitajući je, osjetiti potrebu da kročite usijanim asfaltom u potrazi za mitskim kavanama i birtijama opisanima u njoj. Andrija je dobro prostudirao tematiku o kojoj piše: nasjedio se u birtijama, napijao se kava, nagledao je javnih WC-a i šankerica, pa čak već o svemu pisao na svome blogu. Naposljetku se odlučio unovčiti svoje poznavanje gradskih okupljališta – kako onih “najnižih”, jutarnjih cugera žestica, tako i onih “najviših”, špicera i kavnih elitista. Kafić nije samo kafić, a ova knjiga nije za držanje na polici.
Gdje: www.celeber.hr
Koliko: 59 kn

Isabel Allende: “Afrodita – priče, recepti i drugi afrodizijaci”
Već bi vas sam naslov trebao ponukati – ako već nije – da nabavite ovu prekrasno ilustriranu i opremljenu knjigu. Najjednostavnije bi je se moglo opisati kao knjigu o ljubavi, erotici i hrani, ali ona je mnogo više, zahvaljujući autoričinom spisateljskom umijeću. Rečenicama koje pršte od radosti i zaigranosti Allende nas uvlači u svoj život, opušta nas i zavodi svojim pričama o neobičnim jelima i neobičnim rođacima, receptima, afrodizijacima i svijetom u tanjuru. Svatko će ovdje naći nešto za sebe – od zaigranih ljubavnika, pa do preplašenih muškaraca i melankoličnih žena, kojima je knjiga posvećena.
Gdje: Vuković & Runjić, www.dzepna.com
Koliko: 179 kn

Gabriel García Márquez: “Kronika najavljene smrti”
Kao što sam naslov kaže, ovo je priča o smrti za koju od prvih stranica znamo da će se dogoditi na kraju romana. Samo vrhunski majstor pera poput Garcíje Márqueza može na samoj naslovnici otkriti kraj romana, a ipak ga učiniti zanimljivim i napetim štivom koje se ne ispušta iz ruku. Osebujnost autorova stila, njegovo majstorsko cikličko pripovijedanje u kojem nas ni u jednom trenutku ne zagubi ili povede krivim smjerom, njegovi likovi koji oživljavaju pred našim očima, garantiraju da ćete ovaj kratki roman od samo devedesetak stranica poželjeti čitati ispočetka čim dovršite posljednju rečenicu.
Gdje: V.B.Z., www.vbz.hr
Koliko: 68 kn

Oscar Wilde: “The complete short stories of Oscar Wilde”
Teško je naći osobu koja nije oduševljena Wildeovim pisanjem, ili barem citatima punima dosjetki i cinizma. Ova zbirka kratkih priča zasigurno vas neće razočarati ako vam na sam spomen britkoga jezika i humora rastu zazubice. Ne samo da je riječ o vrhunskom pripovjedaču koji s lakoćom skače sa stila na stil i s teme na temu, već se radi i o pričama koje će vas zabaviti i ostaviti vas da razmišljate o njima još dugo nakon čitanja. Topla preporuka za tople dane.
Gdje: Algoritam
Koliko: 70 kn

Laura Esquivel: “Kao voda za čokoladu”
Na ovim vrućinama kao da najbolje pašu knjige s okusom i mirisom Karipskoga mora i egzotičnih zemalja. A ako u smjesu ubacimo i čokoladu, čili-papričice i šaku začina, dobit ćemo prekrasan i uzbudljiv roman o ljubavnim i rodbinskim vezama, promatranima kroz želudac. Ima nešto u latinoameričkim autoricama koje putene strasti ne mogu odvojiti od senzualnosti kuhinja, a ako se tome pribroji i magijski realizam, koji Esquivel ne skrivajući obožava, dobit ćemo recepturu – ne za predjelo, ne za glavno jelo, nego – za desert nad desertima!
Gdje: Algoritam, www.algoritam.hr
Koliko: 29 kn

Jon Butler i Bruno Vincent: “Imaju li mravi anuse? I još 100 prokleto besmislenih pitanja”
Postoji jedna igra koju vjerojatno igraju samo pomaknute osobe, koja se igra s Klaićevim “Rječnikom stranih riječi”. Jedna osoba u rječniku pronađe neku riječ za koju pretpostavlja da ostali igrači ne znaju što znači – i onda oni moraju napisati najnebuloznije i najbedastije moguće objašnjenje te riječi. Onaj tko je najdalji od stvarnog značenja je pobjednik. Ova je knjiga sastavljena od sličnih tekstova, samo što je riječ o rubrici Pitanja i odgovori britanskog časopisa “Stari blesan”. Ne zna se što je blesavije i smješnije: pitanja ili odgovori. Urnebesno i pomaknuto.
Gdje: Knjižara Ljevak, www.naklada-ljevak.hr
Koliko: 120 kn

Emilio Calderón: “Stvoriteljeva karta”
Riječ je o fantastičnom povijesnom romanu koji se odvija u Mussolinijevom Rimu, a osim intrigantne priče donosi i podrobnu analizu tog povijesnog razdoblja. Stvoriteljeva karta iz naslova tajanstveni je predmet u koji je ucrtan plan Božjeg stvaranja svijeta. Karte se žarko žele domoći nacisti, uvijek žedni mističnih moći, a u tome će ih pokušati zaustaviti troje španjolskih izbjeglica upletenih u ljubavni trokut. Napetosti i intriga u ovome romanu neće nedostajati, pa stoga pripazite da na plaži s vremena na vrijeme ne zaboravite uskočiti u more.
Gdje: www.fraktura.hr
Koliko: 139 kn

Akif Pirincci: “Felidae”
Za jedan doista neobičan krimić pobrinuo se ovaj turski pisac s adresom u Njemačkoj. Krimić je, zapravo, najobičniji krimić, neobični su samo njegovi protagonisti: krznati, dugorepi, frktavi mačci i mačke! Glavni je junak mačak Francis, koji se sa svojim vlasnikom doselio u novi kvart. Nije trebalo dugo Francisu da se zaljubi, ali ni da otkrije čudna događanja u svojem susjedstvu. Uz mnogo humora i zanimljivih preokreta Francis će vam otkriti pravu istinu o mačkama.
Gdje: Algoritam, www.algoritam.hr
Koliko: 85 kn

Sara Gruen: “Voda za slonove”
Jeste li se ikada pitali kako bi to bilo kad biste mogli pobjeći sa cirkusom i maknuti se barem na nekoliko tjedana od svakodnevice, problema i obaveza? Naravno, dobra stara kaže da treba paziti što se želi, jer bi se to moglo i ostvariti – a upravo se to dogodilo Jacobu Jankowskom, protagonistu ovoga romana. Uz uobičajeni sijaset cirkuskih čudaka, važnu će ulogu u romanu odigrati i slonica Rosie, a stranice će se okretati same od sebe dok – barem ovako, u mislima – bježite u drugi svijet.
Gdje: Algoritam, www.algoritam.hr
Koliko: 129 kn

(Irena Rašeta, Plan B 10/11)

Trideset i dvije tisuće radnika izašlo je na ulice štrajkati, a nekoliko stotina njih zauvijek bješe zaustavljeno štrajkolomačkim mecima kolumbijskih vlasti. Upravo će mu taj događaj često prepričavati njegovi djed i baka kod kojih je zbog siromaštva roditelja odrastao – pukovnik Nicolás Ricardo Márquez Mejía, liberal veteran Rata Tisuću dana i Tranquilina Iguarán Cotes – i upravo će taj događaj oblikovati njegove buduće liberalne, socijalno-demokratske stavove prema ljudima, politici, ali i književnosti.

Aduti u špilu

Gabriel García Márquez, brkati Kolumbijac koji je ove godine obilježio 80 godina života, 60 godina od objavljivanja prve knjige (“Lišće na vjetru”), 40 godina od objavljivanja romana “Sto godina samoće” – u izrazito kršćanskoj Latinskoj Americi ta je knjiga prodavanija od Biblije – i 25 godina otkako je u bijelom lanenom odijelu i u pratnji karipskih narodnih svirača ušetao u prostorije švedske Akademije po svojeg Nobela za književnost, danas je u zemljama Latinske Amerike možda i najutjecajnija živuća ikona. Njegova književna i politička aktivnost tijekom godina stvorila je od njega kult.

Slovi kao ljevičar, vješt pregovarač koji zadržava distancu dok se druži s omiljenim mu predsjednicima diljem svijeta. Kubanski lider Fidel Castro, bivši francuski predsjednik François Mitterand i bivši američki predsjednik Bill Clinton, koji ga smatra najboljim piscem nakon smrti Williama Faulknera, gotovo svi sadašnji predsjednici zemalja Južne Amerike, među kojima i Hugo Chávez, državnici poput Carlosa Andrésa Péreza, Omara Torrijosa i Alfonsa Lópeza te, uvjetno rečeno, Simón Bolívar – aduti su u špilu političkih prijatelja Garcíe Márqueza.

Zbog svoje novinarske karijere koja traje već 60 godina i svoje političke aktivnosti tijekom pet ratova i 17 vojnih prevrata, a među kojom valja istaknuti i onu kratkotrajnu zabludjelost komunizmom u njegovoj 22. godini života, kada je bio član jedne komunističke ćelije, García Márquez trebao je steći mnogo neprijatelja. No, čudesno poput njegove književnosti, ta se opcija nije ostvarila. García Márquez prijateljuje s predsjednicima i moćnicima u koju god zemlju dođe, čak i onda kada ga jedni protjeraju iz Kolumbije tvrdeći da pomaže gerilsku militantnu skupinu M19 ili mu zabrane ulaz u Sjedinjene Američke Države, drugi se trude ispraviti te pogreške svojih prethodnika. Odakle dolazi ta sposobnost jednog književnika da bude prijatelj najvećih moćnika i otkud tim istim moćnicima potreba da uz sebe imaju jednog od najvećih književnih genija tisućljeća?

El Novine

Odgovor je jednostavan. Gabriel García Márquez neograničenu moć smatra “najvišim i najsloženijim ostvarenjem ljudskog bića, koje stoga sažimlje u jedno svu njegovu veličinu i svu njegovu bijedu”. Povijesna ličnost koja ga je opčinila dok je za nju saznao kao mladić u kolumbijskim školama – Julije Cezar – ultimativni je predstavnik karaktera za kojim je tragao kroz gotovo sve svoje romane. Od ‘bezimenog’ diktatora u “Patrijarhovoj jeseni” (koji je zamišljen kao sinteza svih latinskoameričkih diktatora, osobito karipskih, ali je uglavnom temeljen na Juanu Vicenteu Gómezu), preko pukovnika Aureliana Buendíje iz “Sto godina samoće” do pukovnika Nicolása Márqueza iz “Pukovniku nema tko da piše” i Simóna Bolívara iz “Genarala u svom labirintu”.

García Márquez oduvijek je bio djetinje zaljubljen u diktatore. Dodajmo tome njegovu burnu novinarsku karijeru – pisao je za novine El Heraldo, El Espectador, Momento, Alternativa, Russel Tribunal i mnoge druge, a trenutačno je vlasnik kolumbijskog magazina Cambio – i jasno je da se morala roditi ljubav između mnogih diktatora i njihovog omiljenog pisca koji će ih, potajno se nadaju, jednog dana opjevati u besmrtnosti svojih rečenica. Njegovo najpoznatije prijateljstvo zacijelo je ono s Fidelom Castrom, kojega smatra izuzetnom osobom. Jednom je prilikom Billu Clintonu rekao kako je Castro “toliko razuman čovjek da bi njih dvojica jednim iskrenim razgovorom riješili sve trzavice između Kube i SAD-a”.

Prijateljstvo s Castrom rodilo se 1971. godine kad je kubanski pjesnik Heberto Padilla uhićen zbog “kontrarevolucinarnih aktivnosti”. Grupa poznatih intelektualaca napisala je Castru prosvjedno pismo, dodavši i ime Garcíe Márqueza na listu. Padilla je pušten uz javno priznanje, zbog čega je ista skupina poslala drugo pismo, potpisano od svih osim od Julija Cortázara i Garcíje Márqueza. Četiri godine kasnije, García Márquez je otišao živjeti na Kubu u naumu da napiše knjigu o revoluciji. Istu nikad nije objavio, no napisao je mnogo članaka i postao Castrov prijatelj.

Mnogo godina kasnije, u razgovoru s književnikom Plinijem Apuleyom Mendozom, García Márquez objasnio ja da mu je “mnogo bolja i izravnija obaviještenost i politička zrelost, koja mu omogućuje smirenije, strpljivije i humanije razumijevanje stvarnosti” pomogla u donošenju odluke o nepotpisivanju prosvjednog pisma i stvaranju prijateljstva s Castrom.

Posljednji optimist

Fidela prvenstveno poštuje zbog njegove načitanosti, a tijekom godina s njim je našao zajednički jezik. Tome svjedoči i činjenica da je García Márquez posredno spasio više od dvije stotine Kubanaca “sredivši” im dozvolu za napuštanje zemlje. Koliko je njih neposredno spasio – teško je reći. No riječ je o tisućama ljudi, o čemu svjedoče brojne anegdote, nagrade poput francuske medalje časti i Nobela – koliko god se Nobel za književnost smatrao nepristranom nagradom, politika je zasigurno presudni element – no najvažnije od svega, stanovništvo Latinske Amerike smatra ga jednim od najvećih dobrotvora svojih naroda. García Márquez, očigledno, jedan je od “posljednjih optimista” koji nevino vjeruju u ideju svih diktatora – socijalno jedinstvo svih naroda Južne Amerike – i koji koristi brojna utjecajna poznanstva ne bi li to ostvario.

Svojim savjetom i otvorenom srdačnošću, kao i željom za mirom i socijaldemokracijom, García Márquez je učinio mnogo. Kada je živio i radio u Europi, drugovao je s predsjednicima i državnicima, a svima je pokušao u pamćenje utkati samo jednu poruku: Latinska Amerika jedna je zemlja, u kojoj na brojne ratove i prevrate, diktatore i siromahe, treba gledati kao na “put do demokracije, ali ne one europske ili američke, već latinske, koja se ne uklapa ni u jedan poznati kalup”. U svom poznatom govoru prilikom primanja Nobelove nagrade poželio je od ostatka svijeta da “puste Latinoamerikance da uče na vlastitim pogreškama”. Oni, očito, do demokracije dolaze putem snažnih ličnosti, a García Márquez nesumnjivo je jedna od važnijih, na putu prema svom drugom Nobelu, ovaj put za mir. (Nebojša Grbačić, Plan B 3)