Dobar su primjer T-Portal, Chipoteka, Perpetuum i dr.  a koji se ponašaju kao “običan” korisnik. Što to znači? Znači da nas ne zasipaju isključivo tekstovima sa svojih siteova odnosno informacijama o svojim tvrtkama već komuniciraju s followerima i aktivno su uključeni u rasprave, razgovore. S druge strane, postoje oni koji spemaju obavijestima ili koji su poput Večernjeg lista Twitter pretvorili u RSS, što je potpuno krivi put. Kako bi tvrtke trebale koristiti Twitter, čitajte na CyberBuzz.com, na HubSpotu ili pronađite na Mashable.com.

Danas smo saznali i da većina marketinških agencija u svojoj ponudi ima i vođenje Twitter accounta, no za sada, to je u sklopu cjelokupnih web strategija ili u paketu s Facebookom. I tu su mišljenja podijeljena – u nekim agencijama smatraju kako klijente treba podučiti ali da account moraju voditi sami.

Iako nekih pravila za Twitter nemamo, ono što nas smeta je i postanje nekoliko postova u nizu, stavljanje isključivo linkova (koliko god bili zabavni), a trenutni unfollow ide nakon što vidimo plaćeni tweet. Plaćeni tweetovi postovi koji su, kako i ime kaže, plaćeni. Već je nekoliko servisa koji nude takvu uslugu, mi smo naišli na RewTwtm koji po kliku plaća od 0.04 do 0.20 $.

Tko tvita za koga možete saznati ovdje.

O Twitteru smo već dosta pisali, ako ste propustili, tag koji tražite je twitter.

(borja)

Budući da sam fanatično opsjednut novinskom industrijom, na Twitteru pratim sve relevantne izvore koji se bave tim područjem, pa ne saznajem samo tko je zatvorio tiskano izdanje, nego i koja su rješenja za budućnost. Odličan je i kao izvor informacija (i gomile dobrih linkova), za konverzaciju i promociju (s kojom ne treba pretjerivati jer je onda spam). Tvrtkama omogućava da komuniciraju s korisnicima i grade brend, pa je gotovo obavezno biti na Twitteru. Recimo, na ovom sam servisu saznao (a i vijest se brzo proširila twitterosferom) za site trulajabuka.com (http://twitter.com/trulajabuka), gdje se domaći korisnici Applea mogu žaliti na proizvode i uslugu, pa bi za domaći Apple bilo i više nego dobro da se u tu konverzaciju upusti.

Naše kompanije ove su godine malo agresivnije krenule prema Facebooku, a pitanje je kako će prihvatiti Twitter – on naime ne nudi prostor za oglašavanje kao Facebook, nego traži živu osobu koja će s korisnicima razgovarati i napraviti korak dalje od “vaša poruka je zaprimljena i proslijeđena na obradu”. U slučaju medija, poput Net.hr portala, nije rješenje ni u postove stavljati isključivo linkove na net.hr odnosno od Twitter accounta napraviti drugi RSS – to je tek potpuno besmisleno. Razgovor je važan!  U kvalitetnijem korištenju Twittera pomoći će neki od odabranih i u ovom tekstu predstavljenih servisa.

Ono što nas u sljedećem mikroblogerskom naletu očekuje jest otvaranje twitterolikih servisa za specifične niše. Blellow.com je Twitter za kreativce, freelancere koji za razliku od Twittera ne pita što radite, nego na čemu trenutačno radite. Omogućava kreiranje grupa, pa se tako svi grafički dizajneri mogu okupiti u jednoj grupi, raspravljati o problemima, rješenjima, tražiti posao. Blippr.com je orijentiran na kratke recenzije knjiga, filmova, glazbe, igara, a Wee-web.com je mikroblogerski servis za roditelje.

Brendovi na Twitteru

Od domaćih brendova, na Twitteru su, među ostalima, Chipoteka i Perpetuum Mobile. Upitali smo ih što od ovog servisa očekuju.

@Chipoteka

Prisustvo Chipoteke na Twitteru dio je veće kampanje kojoj je cilj poboljšati brand image Chipoteke i preseliti fokus i aktivnosti na mjesta na kojima se naši trenutačni i potencijalni korisnici nalaze. Svima je u ovom trenutku jasno da su to društvene mreže i slični servisi, pa smo krajem prošle godine, između ostalog, odlučili krenuti i s Twitterom. Twitter je odličan alat jer nudi osjećaj ravnopravnosti kupaca s prodavateljem, a ujedno se od kupca dobiva i trenutni feedback te se daleko brže uklanjanju eventualni problemi. A u istom trenutku dobivamo i trenutačnu (pozitivnu ili negativnu) promociju u slučaju da zadovoljimo kriterije kupaca.

Primijetili smo i da korisnici (potencijalni kupci) iznimno dobro reagiraju na takve aktivnosti, vjerojatno zbog samog profila korisnika (naprednijih, naviklih na online kupnju i takav način komunikacije).

Trenutačno osim komunikacije s kupcima tipa “imate li”, “umetni ime  proizvoda”, odnosno “koliko to kod vas košta”, Twitter koristimo i za promoviranje trenutačnih akcija (primjerice, sniženja ili uvrštavanje nekih atraktivnih artikala u ponudu), ali i za oglašavanje suradnji koje smo paralelno s otvaranjem Twitter accounta pokrenuli zajedno s nekim poznatim domaćim blogerima. Najbolji primjer je tekuća suradnja s jednim od posjećenijih gadget-blogova na ovim prostorima – Gadgeterija.net, kao i nagradna igra u suradnji s online magazinom Idesh.net. Te su akcije dogovorene i isplanirane gotovo isključivo preko Twittera te se oglašavaju putem tog kanala. Ono što očekujemo u budućnosti jest da će usporedno s rastom korisničke baze na našem području Twitter postati daleko interesantniji korisnicima te da ćemo tako imati priliku doprijeti do mnogo većeg broja naših kupaca. U isto se vrijeme od njih nadamo daleko kvalitetnijem (masovnijem) feedbacku, za što vjerujemo da će rezultirati  živahnijim i kvalitetnijim CRM programom.
www.twitter.com/chipoteka

@PerpetuumZG

Što Perpetuum Mobile očekuje od Twittera – rekao nam je Ivo Špigel, član uprave Perpetuum Mobilea d.o.o. (www.twitter.com/ivospigel).

Naša je ocjena da su social media (ili kako god ih nazvali) servisi sazreli i stekli popularnost (i) među poslovnim korisnicima u dovoljnoj mjeri da ih vidimo kao relevantne – kako za svoje poslovanje, tako i za poslovanje naših klijenata. U tom smislu planiramo se aktivno angažirati na nekoliko takvih servisa kako bismo bolje komunicirali sa svojim “publikama” (korisnicima, IT i poslovnom zajednicom, medijima, javnošću). Prvi su koraci u tome naš You Tube kanal – dakako, rudimentaran, ali eto svaka od nekoliko videonajava za iSite konferenciju pregledana je više od stotinu puta, što nam dosta znači. Nadalje, fotke s te iste konferencije nalaze se na Flickru (), a dakako da smo i na Twitteru: www.twitter.com/PerpetuumZg. Sve su to, kako rekoh, prvi koraci, ali za nas važni – i utoliko važniji što smatramo da se time odmičemo od naše standardne konkurencije koja se time, koliko znamo, ne bavi na sustavan način. Kada je riječ o Facebooku, koji ovdje očito nedostaje – bit će i tu nešto u skoroj budućnosti.

Osim za svoje potrebe, važno nam je steći znanja, pa i feeling o ovim platformama, budući da klijentima planiramo ponuditi objedinjenu ponudu savjetovanja i pomoći u “snalaženju” u ovom “vrlom novom svijetu”, koji je za većinu njih ogroman upitnik i nepoznanica, ali za neke i potencijalno vrlo relevantan.

Kada je pak o samom Twitteru riječ, mogu iskreno reći da je Perpetuumovo prisustvo na Twitteru dobrim dijelom rezultat mog osobnog entuzijazma za ovaj simpatičan ali i vrijedan servis. Osim te osobne komponente, kao tvrtka smatramo da su hrvatski korisnici Twittera svojevrsna “elita”, pioniri nove faze razvoja interneta i weba, s kojima želimo ne samo držati tehnološki korak, nego i graditi komunikaciju i kvalitetne odnose s twitterskom zajednicom kao (vrlo) malobrojnom ali itekako propulzivnom skupinom korisnika.

Kršenje zakona

Za razliku od mnogih nemuštih “psuedofizičara” u prošlosti, koji su u pravilu samo pisali posve smiješna i besmislena objašnjenja o radu svojih perpetuum mobile tvorevina, a pred očima znanstvenika se skrivali u mišju rupu, Sean McCarthy radi (ili je radio) turneje i održava javna predavanja te diskusije o radu svog stroja, a teorije mu svakako ne manjka. Prema njegovim riječima, Orbo, vrlo pojednostavljeno, krši zakone termodinamike i očuvanja energije (energija uložena u neki zatvoreni proces ili sustav je stalna, odnosno “koliko daš, toliko dobiješ” i obratno) korištenjem specijalne konfiguracije magnetskog polja, kod koje, okrećući se te vrativši se u točku polaska, rotor posjeduje veću energiju nego kad je iz te točke krenuo. Otprilike kao da bacite lopticu u pod s visine od metar, pri čemu se ona nakon odbijanja digne iznad te visine – dobili ste energiju iz ničega. Iza te tvrdnje krije se, tvrdi McCarthy, pametno iskorišten i slabo poznat efekt “magnetske viskoznosti”: pojava usporenog djelovanja (ili uvjetno rečeno “širenja”) magnetskog polja u nekim materijalima.

But will it blend?

Dobar dio profesora i fizičara kojima je Steorn predstavio svoj patent i okvirnu teoriju iza njega odmah je odmahnuo rukom uz prilično dogmatičan stav kako zakon o očuvanju energije jednostavno nije moguće prekršiti i basta. Drugi dio je kratko bio zaintrigiran, no onda je – izgubivši se u detaljima, kojima McCarthy ne oskudijeva – Orbo prozvao “običnim magnetskim motorom”. Magnetski motori (motori sastavljeni isključivo od permanentnih magneta, bez električnih komponenata) također nisu ništa novo i velik ih se broj tijekom povijesti pokušao progurati pod perpetuum mobile. Dobar dio ih je i uspio, iako samo privremeno – takvi motori, naime, na prvi pogled doista izgledaju kao da rade bez ikakvog vanjskog izvora energije i kao da neki teret mogu pokretati vječno, no u stvari troše upravo same magnete. Jednom kad se oni gotovo posve demagnetiziraju, odnosno potroši se energija konzervirana u polje magneta, motor prestaje s radom. Sean McCarthy tvrdi da u slučaju Orba nije riječ o takvoj podvali (ili zabludi, ovisno o perspektivi) te da su se brojni znanstvenici neslužbeno uvjerili i dokazali kako magnetsko polje magneta ne slabi dok on radi.

1000 zašto…

Upravo ta tvrdnja, kombinirana s činjenicom da se Orbo nije mrdnuo niti “smegging inch”, što bi Rimmer u legendarnom Red Dwarfu rekao, nekako – ironično – daje nadu kako se iza čitave priče možda krije nešto legitimno. Ako već imate magnetski motor koji pokušavate podvaliti pod perpetuum mobile, zašto ga ne pustiti da se zavrti pred očima puka i, znatno važnije, potencijalnih investitora? Također, ako već muljate koliko ste dugi i široki, pokušavajući na brzinu izvući novac od investitora (na kraju krajeva, McCarthy se u vrijeme dotcom kraha bavio e-businessom), zašto visiti na forumima i davati fizičarima-hobistima tipove i hintove o radu svog patenta?
Postoji li, dakle, na kraju krajeva, šansa da Steornovci govore istinu i da se iza čitavog mulja krije legitiman i revolucionaran izum? Naravno. Šansa uvijek postoji. Jesmo li spremni kladiti se u sve naše gadgete da je tome sigurno tako? Baš i ne. No čekat čemo slijedeći Steornov potez…(Ante Vukorepa, Plan B 1)