Intervjuirati Ivana Šarara za “magazin koji upravo držite u rukama” (da, ovu sam izvukla iz novinarske kutijice s “tražila se karta viška” i “bilo kako bilo”) nešto je što smo bili apsolutno dužni učiniti. Popularni twitteraš, Otac menšnlesa, bivši Let3-ovac, jedan od organizatora Hartere – na stranicama Plana B gostovao je već nekoliko puta, ali nikada u – ta-dam! – svojstvu funkcije Pročelnika za kulturu Grada Rijeke. Zakon, je l’ da? ;) Šararovo imenovanje pročelnikom za kulturu, iz pozicije jedne Zagrepčanke, čiji je pročelnik za obrazovanje, kulturu i sport drniški magistar prometa s radnim iskustvom u SOUR ŽTP-u, Ivica Lovrić (istovremeno i predsjednik Košarkaškog kluba Cibona), pri čemu čovjeku dođe da se zapita pa kad Ivica stigne spavati? – stvarno sam doživjela gigantskim korakom unaprijed, s elementima nestvarnog. @IvanSarar i @Obi_Riječki (Vojko Obersnel, za neupućene, op.a.) na trenutke mi tako ometaju mrežu naučenih obrazaca u glavi, koju s druge strane @milanbandic (u potpisu “Hrvatski predsjednik” – službeni Twitter profil) ipak vraća u kontekst hrvatske stvarnosti. Dame i gospodo – Ivan Šarar.

Što ti je ovo sve trebalo?

To je pitanje apsolutno točno iz jedne i apsolutno netočno iz druge perspektive. Ljudi našeg svjetonazora, a čini mi se da pripadamo sličnoj “planbeovskoj” društvenoj skupini, zapravo mnogo očekuju od birokracije, što se vidi kroz često referiranje na primjere dobre prakse najrazvijenijih zemalja unutar sfere tehnologije ili društva, stoga smatram da je javiti se na ovo radno mjesto upravo pokušaj da se nešto napravi iz te iste perspektive. Vi često spominjete društvenu odgovornost, zar ne? Inače, to se novinarsko pitanje često ponavlja – “što čovjek tvog backgrounda radi u birokraciji?” Meni se čini da je upravo u tome i poanta. Birokracija treba prestati biti stereotip nečeg sporog i nekreativnog, što nas vuče unazad, i zapravo je izazov jedini pravi razlog. S ovim mjestom sam se često sukobljavao dok sam bio “s druge strane” i uvijek sam imao jasne kritike, te smatrao da bih to mogao raditi bolje. Bavljenje kulturom je uvijek javni posao, jer se baviš najširom mogućom publikom, puno od nje očekuješ i vjeruješ da oplemenjuješ javni život. Jako mi je stalo da javni život u mojem gradu bude bolji, a kultura je tu vjerojatno presudan faktor. Pa kad sam se već odlučio time baviti, s obzirom na ovo što sam prethodno radio, stvarno bih bio potpuni fejker da se nisam prijavio na ovo radno mjesto.

Na koji način misliš postići tu “debirokratizaciju” o kojoj si mi ranije govorio? Čini li ti se da se ljudi možda boje promjena? Ovo pitanje vrijedi i za riječki HNK – kaniš li malo razdrmati tu strukturu? Je li uopće realno moguće izvesti reorganizaciju i restrukturaciju kako si zamislio?

To je prije svega dugoročan posao, koji bi se trebao realizirati unutar perioda od kojih deset godina. Bit će sigurno poteškoća, jer kad god diraš u neke ustaljene tokove, uvijek nastaju poteškoće. S druge strane, mislim da je svima stalo da se neke stvari promjene. Gradovi srednjih veličina – Rijeka, Split i Osijek, jako su opterećeni s HNK – 90 % financiranja tih kuća dolazi iz gradskih proračuna. Naravno da je to bitna tradicionalna temeljna točka kulture, bez obzira konzumirali li mi to, i u kojoj mjeri, ili ne, ali riječki je proračun za kulturu 82 milijuna kuna, a grad izdvaja gotovo 42 milijuna samo za HNK. Dvije su ključne točke u tom problemu – prva je fleksibilnije zapošljavanje, a druga je da se država kao akter uključi u rješavanje tog problema. HNK bi se trebali umrežiti, te u suradnji s Ministarstvom kulture napraviti nekakav zajednički plan. Uopće ne mislim da se to može rješavati od grada do grada.

Može li kultura uopće biti profitabilna?

Kultura ne treba biti potpuno profitabilna, nismo ni Amerika, ni Engleska. Ali vjerujem da je potrebno što više, banalno govoreći, zarađivati i privređivati u kulturi. To ne znači da kulturu treba pretvoriti u nešto ultra komercijalno, no ne može se sve niti prebaciti na proračunski teret sa stavom “baš me briga koliko će se od toga novca povratiti”. Takav modus operandi između ostalog pripisujem i tradiciji da na čelo kulturnih institucija i izvaninstitucionalnih organizacija dolaze umjetnici sami, što je zapravo veliki problem. Jer kad se umjetnik počne baviti biznisom, ispadne da ne daje sve od sebe, kako u umjetničkom, tako i u poslovnom aspektu, te se događa jedno veliko svaštarenje. Smatram da je tu ogromna rupa u cijelom sistemu i marketinga i menadžmenta u kulturi. Uvijek mi predbacuju da sam grozan liberal, što nisam, pa mi znaju spočitavati kako “ovo nije Amerika”, ali ja stvarno volim kada odem u inozemstvo i uočim kako je vidljiva i nabrijana njihova kultura, koja je istovremeno ozbiljna, tradicionalna i važna, no istovremeno se ne plaše da će postati znatno komercijalnija. Kod nas još uvijek vjeruju da je pokušaj bolje prodaje kulture nešto bogohulno. Definitivno ne dijelim to mišljenje.

Misliš li da bi tvoje ustoličenje moglo pokrenuti nekakav pozitivan trend u Hrvatskoj, po pitanju raspodjele sredstava i, uopće, naše percepcije što bi pročelnik za kulturu, i kako, trebao raditi? Osobno, ovo smatram apsolutnim presedanom.

Pa ja ću se sigurno potruditi. Što se presedana tiče, iz lokalne pozicije teško mi je to shvatiti, ali kad čujem slične komentare iz Zagreba, Splita, ili Novog sada i Beograda, shvaćam da je ovo veliki presedan i da zapravo mnogi imaju neka očekivanja. U najmanju ruku to doživljavaju kao promatranje jednog eksperimenta.

CNN Breaking News
Informacije i vijesti iz svijeta stižu mi preko CNN-a.

Crackberry.com
Stranica za korisnike BlackBerry mobitela na kojoj se nalaze informacije, aplikacije ili nagradne igre, sve na engleskom jeziku. Ovih dana slave treći rođendan i velikodušno dijele poklone, od dodataka za mobitele, do samih mobilnih uređaja!

Jeph Jacques
Jeph je autor mog najdražeg online stripa, koji se objavljuje svaki radni dan na www.qurstionablecontent.net. Cijeli je strip jedna priča koja se odvija već godinama i zato je moj savjet da počnete od početka.

Justin
Ako vam kažem da je ovo twitter-account dvadesetdevetogodišnjaka koji živi sa svojim sedamdesetčetverogodišnjim ocem, nećete htjeti niti kliknuti, međutim frajer zapisuje interesantne izjave svog oca i zaslužuje malo pažnje.

Jutarnji.hr
Bilo da mi trebaju novosti iz Hrvatske, ili mi samo netko treba poželjeti sreću prije ispita, Jutarnji je uvijek tu.

Kina Grannis
Mlada kantautorica koja je američkoj javnosti poznata od 2007. godine napokon je izdala svoj album, a početkom tjedna podijelila je preko Twittera 115 primjeraka. Potražite je i na You Tubeu, gdje redovito uploada nove materijale.

MacHeist
MacHeist je savršeno odredište za sve vlasnike Mac kompjutora koji žele svog ljubimca opremiti dobrim, jeftinim i legalnim aplikacijama. Ovaj twitter-account nije uvijek aktivan, međutim trenutačno prodaju novi bundle, pa je sad vrlo aktualan.

National Geografic
Jeste li ikad vidjeli potpuno crnog pingvina? Ja jesam. I zbog ove, kao i još mnogih sličnih priča, vrijedi pogledati na što nam National Geografic skreće pozornost, barem jednom dnevno.

Nik Titanik
Vjerujem da Nika Titanika ne treba predstavljati, no možda niste znali da je aktivan i na Twitteru i redovito nas obavještava o svojim karikaturama.

Qikipedia
Ako ste i vi jedna od onih osoba koje pamte sitnice ili gluposti, ovo bi vam moglo biti zgodno: svaki dan jedna zanimljivost. Kladim se da niste znali da se Maldivi sastoje samo od atola i da su najniža zemlja na svijetu.

Postoji nekoliko twitter-aplikacija (laterbro.com, twittertise.com…) koje omogućuju korisnicima da ažuriraju svoje tweetove u budućnosti, odnosno da napišu tweet i odrede u koje će se vrijeme on objaviti. Zapitali smo se je li to u duhu Twittera, koji je upravo zbog čari brzog, neposrednog, aktualnog i dvosmjernog širenja informacija i postao popularan. Varaju li se na taj način pratitelji ili je to naprosto stvar praktičnosti? Pitanja smo postavili dvama korporativnim twitter-profilima: jednom brzom news-portalu (@Jutarnji) te web servisu za pronalazak poslova (@rephr), i na naše iznenađenje – dobili neočekivane odgovore.

ZA
(@Jutarnji)

Iako nikada dosad nismo koristili takvu aplikaciju i takav način tweetanja, niti u budućnosti planiramo, svakako vidimo prednosti. Konkretno, u svijetu informacija ponekad se zna kada će neka informacija biti dostupna javnosti, odnosno kada će biti “spremna za objavu”. Također, takva informacija je često “jednosmjerna”, odnosno riječ je o linku na neku vijest koji se može retweetati i komentirati, ali se zapravo ne traži “odgovor”, odnosno komunikacija s osobom koja je tweet objavila. Mišljenja smo da pri korporativnom mikrobloganju takve aplikacije mogu biti od izuzetne koristi jer tvrtke, mediji i drugi twitteraši tog karaktera obično dijele, “brejkaju” informaciju, a manje je komentiraju. Individualan pristup i prisutnost u tom su trenutku možda manje važni i stavljeni u drugi plan. Je li to varanje publike, odnosno followera? Mislimo da nije, ali ih ne planiramo testirati.

PROTIV
(@rephr)

Kad sam tek počeo koristiti tweetanje za portal rep.hr, trebalo mi je ponešto vremena da shvatim kako velik dio korisnika s razlogom Twitter cijeni kao dvosmjerni komunikacijski alat. Mislim da tvrtke i mediji koji su na Twitteru ne moraju forsirati individualni pristup, ali moraju biti spremni odgovarati na pitanja i komentare svojih korisnika. Kada se tweeta unaprijed, u pravilu se zanemaruje mogućnost dvostrane komunikacije, a u nekim situacijama postoji i rizik da se šalje zastarjela ili u međuvremenu modificirana informacija. Zbog navedenih razloga vjerujem da tweetanje unaprijed nije poželjno, premda može imati smisla kad su u pitanju neke iznimne situacije. Tako su mi prihvatljiviji razlozi – slanje neke napomene vezane uz specifični trenutak (primjerice, gledanje pojave na nebu koja se najbolje vidi u tri ujutro), a simpatična mi je i ideja gričkog topa (@gricki_top) koji se svaki dan u podne javlja s jednim “BUM!”.

F!
Druženja korisnika Twittera, popularni tweetupovi, već su uobičajena pojava u domaćoj Twittosferi, a kao što smo i spominjali, sve su češća druženja koja se odnose samo na jednu nišu. Primjerice, nedavno su se dogodili vrlo kulturni tweetupovi – jedan operni, drugi za predstavu Montažstroja Srce moje kuca za nju. Kod regularnih tweetupova novost je – humanitarni karakter. Za posljednji, održan 5. veljače, twitteraši su skupili nekoliko računala koja su donirana onima kojima su i najpotrebnija.

Knjiga
Twitter for Business: How Twitter Can Transform Your Brand and Your Business

Najčešći primjer na koji se mnogi pozivaju kada se radi o Twitteru i poslovanju jest onaj kompanije Dell, koja je u godinu dana – samo preko akcija na Twitteru – zaradila milijun dolara. No to je tek najpoznatiji primjer; još je mnogo drugih na kojima i sve domaće tvrtke mogu učiti. U tome bi, vjerujemo, mogla pomoći i knjiga Twitter for Business: How Twitter Can Transform Your Brand and Your Business, koja će izaći sredinom godine, a za koju se možete predbilježiti na Amazonu.

1942

Swinkisonfire

Ime vam ništa ne znači, ali radi se o jednom od novih autora Plana B, Dariju Španoviću, čiji ste tekst o seriji “V” mogli čitati u jednom od prošlih brojeva. Kao pripadnik Serijala.com ekipe, jasno je da su mu i serije među primarnim interesima i da će ga svi ostali ljubitelji serija, naročito SF-a, rado pratiti.

Tinka987

Tek je pristigla na Twitter, pa vršimo medijski pritisak da prigrli Twitter onako kako smo i sami to učinili! Znamo da se bavi kojekakvim kreativnim stvarima, a sudeći po njezinim aktivnostima na Fejsu, ni Twitter ne bi trebao zaostajati.

Pauza.hr

O portalu Pauza.hr već smo pisali. Radi se o odličnom siteu preko kojeg redovito naručujemo klopu, a koji ima i svoj twitter-account na gore navedenoj adresi. Informacije vezane uz hranu, preporučene lokacije na kojima se može dobro jesti, načini dostave – sve vam je nadohvat ruke.

RT

Najzanimljivije informacije s Twittera

The Pacific, premijera na HBO-u 15. 3. u 20:05 sati, samo jedan dan nakon američkog emitiranja!  (via @HBOAdria)

Zakon interaktivni #Lost timeline (via @serijala)

Počinje li 2010. pravi rat protiv internetskog piratstva? – Godina kontrole (via @tportal)

Netokracija prepuštena najboljim hrvatskim web dizajnerima feat. @markodugonjic, @gpeuc… (via@netokracija)

Martin Scorsese’s Shutter Island trailer (via @ivanbrezakbrkan)

64 stvari koje bi svaki geek trebao znati (via @wtfjeans)

Ja bih #srce kao obveznu literaturu za sve moje zastupnike iz #sabor. da ne zaborave. #win (via @marija_lugaric)

Sumrak pravne države ~ Zašto Vrhovni sud štiti silovatelje? (via @stmarksplace)

Zaboravih Prirodoslovni muzej. Društvo mrtvih leptira #nocmuzeja #rijeka (via @andab)

Kako naručiti web stranicu – poslovni ciljevi, planovi i praksa (via @blogowski)

U Hrvatsku stigao ultimativni gadget – Flying Fuck (via @hocuto_hr)

(Boris Ličina Borja i Nebojša Grbačić / Plan B 29)

Ivan Szekeres
Zeleni twitteraš, što nikako ne znači da ima malo twitteraškog iskustva, nego da zagovara zelenu energiju. I svaka mu čast na tome!

Kruno Debenc
Jedan od mojih najomiljenijih fotografa, vlasnik triju prekrasnih maca i osoba koja me redovito uveseljava kakvim bizarnim linkovima.

Milla Jovovich
Jedna od rijetkih slavnih osoba koje pratim na Twitteru, i to baš zato što se ponaša kao da nije slavna – redovito odgovara followerima (kojima stigne), a veseli nas i videozapisima te vijestima sa snimanja novog dijela Resident Evila.

Inchoo
Kvalitetni osječki programeri, a šuška se – i potpuni ovisnici o Nintendu Wii. Nije to sramota, dečki!

Denis Avdagić
Ove je godine uvršten među deset naj-blogera, a uz to je i vrlo kvalitetan twitteraš.

Veronika Matković
Draga geeketa koja uvijek razveseli ekipu u #trecasmjena, dodajući u nju malo glazbe.

Roze Koze
Mnogi su od nas ovce, a tek rijetki mogu biti koze – ova je koza k tome i roza, a uz to i majka svih nas ostalih meketavih kozica.

Miroslav Varga
Kao što sam za sebe kaže, jedan je od posljednjih izdanaka sex, drugs and rock’n'roll generacije, a ja dodajem – marketinški stručnjak, s ogromnim životnim i poslovnim iskustvom. Twitta malo ali kvalitetno!

Tomislav Car
Web poduzetnik i kozji miljenik – on se sviđa kozama, koze njemu. Uzajamna ljubav. <3

Ana Balentović
Vesela i brbljava, medijski frik, mačkoljupka – njezini me twittovi uvijek razvesele.

Na prošlim parlamentarnim izborima bilo je svojevrsno pitanje časti da političari imaju svoj blog. Iako nikad nije dokazano (barem ne za većinu njih) da su sami pisali svoje postove, bili su prisutni i na taj način tražili podršku birača. Uoči predsjedničkih izbora kandidati su prihvatili Twitter i taj 140 znakova dug kanal komunikacije. No ili ga koriste pogrešno, ili je očito da ga ne koriste sami nego uz pomoć svoje PR službe, ili pak ne rade baš ništa korisno na Twitteru. Većina, ako ne i svi, nakon izbora će zaboraviti da je Twitter uopće postojao. Do nekih drugih izbora. Evo što o tome kažu dva naša twitteraša.

ZA

Marina Šola (@Marincheee)

Znamo svi da od tweetanja predsjedničkih kandidata neće biti previše kruha ni koristi, ali nam je ipak drago vidjeti da nas ne ignoriraju i da shvaćaju kako se glasačko tijelo nalazi i na Twitteru. Živimo u liberalnoj, demokratskoj zemlji, čiji se sadašnji i budući predsjednici kunu u demokraciju, pa bi onda valjda bilo logično da i slušaju svoje građane koji će ih isto tako demokratski izabrati. A ti se građani nalaze i na Twitteru. Iako sam svjesna da iza njihovih twitter-računa stoje službene PR osobe koje su vjerojatno teškom mukom nagovorile kandidate da otvore profil, svejedno mi je drago vidjeti da se nešto događa i pokreće u smjeru komunikacije na internetu. Teško da će Twitter, ili čak Facebook koji je puno jači i prošireniji kanal, nešto promijeniti ili odlučiti o izborima, ali će se barem nametnuti kao standard internetske komunikacije između nekoć velikih, nedodirljivih veličina, da ne kažem institucija, i običnih malih ljudi koji su glasači i koji svakodnevno žive sukladno odlukama vladajućih. Bilo bi mi drago da se aktiviraju još više, i možda nam, s vremenom, svima bude bolje. Baš zato moj glas ide za predsjedničke kandidate na Twitteru.

PROTIV

Krunoslav Vidić (@krunovidic)

Mrvicu je nezahvalno u punom naletu kampanje za novog PRH pisati o aktivnostima kandidata ili njihovih stožera/štabova u socijalnim mrežama ili novim medijima. Čini se da je svih 12 kandidata otkrilo internet i njegove potencijale s dolaskom Baracka H. Obame. Umjesto da se potrude zagrebati pod površinu, a vrlo bi brzo shvatili da se uz pomoć neposrednosti i interakcije koju nude društveni mediji demokracija može uloviti za uši, izvući na svjetlo dana i ponuditi građanima, na twitter.com “komuniciramo” s robotima. Od početka sam govorio da ni ovu kampanju u .hr neće odlučiti aktivnosti na internetu. I opet sam bio u pravu. No zanimljivo je da je kampanja za 3. PRH na internetu manje inovativna i kreativna od, recimo, događanja tijekom lokalnih izbora. Znam, znam da je mrvicu naivno očekivati da @ivojosipovic, @NadanVidosevic, @milanbandic, @DraganPrimorac, @vpusic, @skare_ozbolt, @Miroslav_Tudjman i ostali kandidati svladaju sve tajne Twittera prije uključivanja u predsjedničku utrku, ali mogli su se ugledati na Vojka Obersnela (@Obi_Rijecki), koji usprkos gradonačelničkim obavezama tweeta sve u 16. Respect!

F!

Specijalizirani twitter-kanali

Vremenska prognoza, primjerice, servis je kojim se služe vjerojatno svi korisnici interneta. Kada bi postojeće institucije (Državni hidrometeorološki zavod, npr.) pokrenule kanale, odnosno otvorile profile na Twitteru iza kojih ne bi nužno stajale web stranice, teško da bi naišla na nerazumijevanje, odnosno manjak korisnika. Način na koji će unovčiti svoj twitter-račun bez prateće web stranice na koju bi se statusi povezivali tek treba pronaći, no ni to nije nemoguća misija. Kao što nije nemoguća misija da se pojedini servisi (kina, kazališta…) orijentiraju isključivo na Twitter, kojim bi mnogo bolje od, primjerice, RSS-a, obavještavali svoje korisnike o novostima. Novim filmovima, novim oblacima koji su teški i spremaju oluju…

Kad Facebook i Twitter još nisu bili ni linija koda na računalu njihovih kreatora, u zlatno doba domaće blogosfere i blog.hr servisa dio odvažnih blogera odlučio je prijeći na vlastitu domenu, najčešće koristeći podršku WordPress sustava. Primjer prvih slijedili su mnogi i WordPress je postao sinonim za blog. Ovih dana na scenu stupa jedan novi servis, Tumblr, koji je uzeo osnove WordPressa, ali ih nadogradio mogućnostima kojima su nas razmazili Facebook i posebice Twitter. Lakše umrežavanje, praćenje zanimljive ekipe, a i besplatan je. Je li era WordPressa završena i možemo li očekivati sljedeće generacije (mikro)blogera upravo na tom servisu?

ZA
Tihana Ana Reljić (@taroofie)

Samo još jedan mikroblogging sustav? Hm… jasno je da ovisno o tome kakav točno blog želite i kakve su vaše blogerske potrebe – tu ima prostora raspravama o Tumblru. Međutim, realna moć Tumblra je u kombinaciji nekoliko komponenti razvikanih društvenih mreža i blogerskih sustava. Kao prvo, napominjem da je besplatan, što je a priori plus bez dodatnih objašnjenja. Drugo, uz svu preglednost i jednostavnost sučelja idealan je za foto-, audio-, video- ili link-blog, iako napominjem da njegove mogućnosti tu ne prestaju. Zahvalan je i što se tiče dizajna jer uz izbor početnih tema pruža gotovo neograničenu mogućnost podešavanja, pa čak i dodavanja reklama i podešavanja naziva domene. Po meni, ono što je danas najvažnije jest mogućnost pristupa svim internet-sadržajima iz svake situacije i na svakom mjestu. Tumblr se za to odlično pobrinuo, pa će postovi uvijek naći svoj put do objave preko raznih alata i mobilnih aplikacija. Sve u svemu – jedna nova win zajednica. I vote: for!

PROTIV
Danijel Marčetić (@danko)

Istina, Tumblr je seksi, inovativan, zanimljiv, jednostavan i besplatan, no ne bih se bez puno pomnog razmišljanja odrekao WordPressa. Zašto? Zato što je to servis koji je kroz godine pokazao da brine o svojim korisnicima, davao im stalno nove mogućnosti (updateove) i kontinuirano razvijao svoj sustav na sreću svih nas. Pouzdan je, jednostavan za korištenje, a i ima sve više mogućnosti. Možete se povezati s prijateljima u duhu društvenih mreža koristeći Twitter i Facebook social pluginove, premda je to Tumblru nekako osnovna premisa djelovanja. Zatim, tu je i neka tradicija. Tumblr se već sad veže nekako uz fotoblogere i neku hipstersku online generaciju koja se na taj način izražava, dok je WordPress nekako za iskusnije, ozbiljnije generacije blogera, koji još uvijek, kulturi 140 znakova unatoč, žele sjesti, napisati ozbiljan blogerski post od karticu-dvije i koji žele nadopunjavati svoju arhivu postova. Dojma sam da je Tumblr zasad samo trend i oni koji se za istim žele povesti, neka, nema tu ništa loše. Ipak, WordPress je mjesto na koje ćete se možebitno vratiti kad se zasitite Tumblra. Živio Wordpres! Živio!

F!

Domaća verzija Tumblra

Kad već pričamo o Tumblru – zašto ne! Ako su domaći blogerski servisi uspjeli prikupiti stotine tisuća korisnika, nema pretjeranog mjesta skepsi da blogeri ne bi prihvatili neku domaću verziju novog (mikro)blogerskog servisa kao što je Tumblr. Servis sam po sebi nije toliko kompliciran da ga neka domaća web tvrtka ne bi mogla razviti na svoj način i dati mu dašak domaće kulture i štiha.

Shit my dad says
Svaki novi Jasonov tweet čeka se s jednakim nestrpljenjem kao i nova epizoda Big Bang Theoryja. O čemu Jason tvita? On jednostavno sa svijetom dijeli provale kojima ga svakodnevno obasipa njegov sedamdesettrogodišnji otac. Stari, koji se izražava kao da je ispao iz filma Goodfellas, uspije me redovito nasmijati, a njegove rečenice najčešći su argument koji koristim kada objašnjavam nekome zašto je Twitter super. Mustfollow!

Tomislav Krasnec
Krasnec je novinar koji se prije nekoliko mjeseci preselio u SAD. Dosta se kreće i prati puno tema, a kako gdje zabode nos – odmah nas izvijesti o svemu i dometne pokoju fotografiju. Pravi je lutajući reporter 21. stoljeća. Među antologijske tweetove spada njegov prijenos prijenosa govora Moamera el-Gadafija u skupštini Ujedinjenih naroda. To je toliko smiješno da ozbiljno razmišljam da taj dio timelinea isprintam i objesim na zid. Taman bi dobro sjeo pored Titove slike.

Lili Rodić
Lili mikrobloga točno kako treba. Malo o poslu, malo o obitelji, malo o politici, malo o životu i stvarima koje je interesiraju. Kad sve to izmiješate, dobijete timeline koji je užitak čitati jer nudi pravu kombinaciju osobnog i poslovnog. Na sličan način tvita piarovac Dario Sušanj (twitter.com/dsusanj), pa ako u osobne interese ubrajate Blackberry, Ujedinjeno Kraljevstvo i politiku – Dario je čovjek za vas.

Lee Clow’s Beard
Lee Clow je jedan od najpoznatijih advertising kreativaca u našem dijelu svemira. Otac je legendarne reklame za Apple naslovljene “1984.”, kao i megauspješnog slogana Think Different. Osim po sjajnim kampanjama koje su kreirali timovi pod njegovim vodstvom, Lee je poznat po svojoj bujnoj bradi, koja je, eto, dobila zadatak da tvita u njegovo ime. Ono što me posebno zabavlja su tweetovi koji komentiraju vječno napete odnose između klijenata i njihovih agencija. We are happy to make the logo bigger, if you are happy to make ad’s impact smaller – za svakoga tko je ikad radio u advertisingu ovakvi su tvitovi jednostavno LOL.

tportal
Iako mi vjera brani da reklamiram velike korporacije a da mi za to ne plate, ovaj put moram napraviti iznimku i spomenuti izvrsni mojtportal, koji je školski primjer sjajnog korporativnog tvitanja. Tweetove uglavnom potpisuje izvrsna Danijela a.k.a. StMarksPlace, a za vrat joj, po kvaliteti, puše NebojsaG, koji tvita i za Jutarnji. Ako želite biti informirani i zabavljeni, sve navedene pratiti pod mus!

Soffoklo
Ovaj tviteraški Grizzly Adams (Soffoklo ima bradu, živi u Delnicama, a tamo ima međeda, dakle sličnost s Grizzlyjem Adamsom je očita) svaki dan me uspije zabaviti zanimljivim i duhovitim tweetovima. Osim toga za sebe kaže da je oldtimer, a svi mi volimo oldtimere. Npr. Elvisa. Inače, Soffoklo je nedavno upisao i fakultet, pa jedva čekam da počne tvitat s predavanja.

Željko Marčec
Marčec naginje tome da Twitter koristi kao chat, što može biti užasno zabavno ako se upustite u konverzaciju s njim ili jednostavno pratite njegove provale. Na sličan način tvitaju mbajkusa, Sampjer, SoraZG, llevo3, blogowski i drugi, koji mi svaki dan dokazuju da trenutačno nema zabavnijeg medija od Twittera. Poruka producentima domaćih sitcoma: prestanite snimati serije koje nitko ne gleda i jednostavno dajte lovu Marčecu i ekipi koja zna kako nasmijati publiku. A mi ćemo pratiti i smijati se.

Bill Prady
Glumci više nisu fora. Svi dobro izgledaju, svi znaju glumiti i ima ih k’o pljeve – eno ih, nosaju tacne po holivudskim kafićima i restoranima. Prave su face ljudi koji stvaraju filmove i serije, oni koji ih smišljaju i pišu. Pa ako ste već apsolvirali sjajnu twitter.com/diablocody, vrijeme je da počnete pratiti Billa Pradyja, koautora već spomenute serije The Big Bang Theory. On tvita o seriji i o vlastitom životu, i to očekivano duhovito. Trivia: Pradyja je na tvitanje navukao twitter.com/donttrythis, poznatiji kao Adam Savage, voditelj legendarnih Mythbustersa.

Blogowski
On je pokretač mnogih akcija na Twitteru i šire. Tvita o svemu, uvijek bez kompromisa i uvijek iskreno – Blogowski zapravo tvita svoj život. Na Twitteru je izgradio mrežu zanimljivih odnosa, pa ja tako volim pratiti međusobna prijateljska podbadanja u nastavcima koja se odvijaju na relacijama Blogowski – Eniac ili Blogowski – Ivan Brezak Brkan. No možda je najzanimljivija relacija Blogowski – Aurorans. Duhoviti tvitovi koje izmjenjuju Blogowski i njegova odabranica, također izvrsna tviterašica Aurorans, mogu me nasmijati do suza. Twitter je promijenio dosta toga. Nekad sam pratio Love and Marriage, a danas pratim Blogowski – Aurorans.

Beler
On machead, ja machaed! Ima li sretnijeg spoja? No kako se u potpunosti slažemo u pogledu kvalitete Appleovih proizvoda, ja i Beler zapravo ne bismo imali o čemu komunicirati da Beler nije puno više od macheada. Njega zanima sve ili gotovo sve i teško se sjetiti značajnije teme o kojoj on nije tvitao s jednakom strašću kao što tvita o svom omiljenom računalnom brendu. Kad naraste bit će Ivo Špigel, koji također tvita o svemu i svačemu, ali nikad, baš nikad dosadno.

Na konferenciju su sudjelovali Goran Šikić (monitor.hr), Boris Burić (Nova TV), Miroslav Rosandić (Bug), Nebojša Grbačić (Plan B, Jasno&Glasno), Nenad Prelog (FPZG) i Domagoj Bebić (FPZG). Sve je moderirao Krešimir Mišak. Gosti su raspravljali o temama razvoja i zakonske regulacije portala, preuzimanja tuđeg sadržaja, važnosti društvenih mreža i ostalim aktualnim medijskim pitanjima.

Ključno je da su se pojavom novih medija otvorila i nova radna mjesta. Nama na FPZG-u je cilj osposobiti studente za rad u novim medijima. Hrvatska je regionalni lider u korištenju interneta i prema podacima Internet World Statsa, skoro 30 posto ukupne populacije je na Facebooku. Sve to govori dovoljno samo po sebi o važnosti novih medija – rekao je Bebić.

Što se tiče problema nametnutog harača na portale, gosti su bili složni oko toga da postoje još uvijek problemi u zakonskoj regulaciji, jer se danas gotovo sve naziva portalom. Ipak, postoji određen optimizam i gosti su se složili da vjeruju da će ipak ovaj ‘harač’ biti dodatno reguliran i da će se naći kompromis.

Onaj tko je definirao zakonsku regulativu u pogledu portala, nije previše razmišljao o tome. Napravili su klasični harač, jer oni uzimaju dio naših prihoda, a mi zauzvrat ne dobijemo ništa, za razliku od drugih medija – rekao je Šikić, a na sve se nadovezao Rosandić: Granice između portala i internetske stranice se ruše. Prije je termin portala bio zloupotrebljavan i svašta se zvalo portalom. Agencija za elektroničke medije bi trebala uzimati 0.5 posto od naših godišnjih prihoda, a sve to jako boli. Posebno kada znamo da je jako teško zaraditi novce putem web izdanja. Dobiti oglašivača i naplatiti novce od njega za internetsko izdanje jako je teško.

Šikić: Publika na internetu nadmašila je radijsku i novinsku
Na ovu se diskusiju nadovezao i problem novinara na online izdanjima, koji dobivaju daleko manje plaće od kolega iz npr. tiska.
Prihodi portala jako su slabi i dakako da su samim time i plaće novinara biti male. Problem modela pay per view je taj što netko sigurno neće platiti vijest da bi je pročitao četiri-pet puta. Dok je drugačiji slučaj kod glazbe i pjesama, jer publika jednostavno nema potrebu više puta čitati isti članak, rekao je Prelog.

Publika na internetu nadmašila je radijsku i novinsku publiku, a u pogledu marketinga u SAD- u i Velikoj Britaniji je budžet nadmašio čak televiziju. Kod nas se taj proces još nije dogodio, istaknuo je Šikić.

Zanimljiv je primjer dao Grbačić koji je istaknuo da urednik u tiskanom izdanju treba tijekom smjene prelomiti dvije do tri stranice, dok urednik u web izdanju tijekom svoje smjene treba opremiti 120 članaka, s fotografijama, naslovom i postaviti ga na određene pozicije i uz to je manje plaćen. Nadodao je još da je i problem naplaćivanja sadržaja taj što je publika na internetu naučena da je sve besplatno i da će zato biti teško izvesti način da se naplaćuje sadržaj.

1. tportal.hr
Jedan jedini i apsolutni broj jedan! :) Svi koji ga prate znaju zašto, a oni koji ne – što čekate?!?! Uvijek zabavan, pun informacija, a tu i tamo i uz koju vijest sa stranica www.tportal.hr

2. Gadgeterija.net
Lud za gadgetima i gadgetolikim pojavama… To kaže sam o sebi, a hvala bogu da to ludilo i sveopći gadgetski entuzijazam svojim tweetovima uspijeva prenijeti na sve nas.

3. Danijela Nađ
Rijetki primjerak ženskog roda koji svojim britkim jezikom, oštrim slovom, nezamjenjivim smislom za humor te nepogrešivim ukusom u dizajnu uvijek uveseljava i obogaćuje moje virtualne i stvarne trenutke.

4. Moth3r
Moth3r | Ivan Šantić | Motion Direction Design | Izuzetno razvijeno šesto čulo za sve oblike vizualnog izražavanja – print, web, 3D, motion | Moj apsolutni dizajnerski “guru”. :)

5. Marko Dugonjić
Svi koji su imalo upleteni u web dizajn/development znaju tko je Maratz. Tko još ne zna a zanima ga, saznat će. Mene Maratz svakodnevno uveseljava, informira i educira svojim tweetanjem.

6. Željko Marčec
Geek i internetski junkie, vrlo vješto i nadasve zanimljivo svojim tweetovima redovito odvlači moju pažnju od onoga što bih trebala raditi. :)

7. Graham Smith
Još jedan od mojih omiljenih dizajnerskih twitteraša. Lociran u Engleskoj, Freelance Logo and Brand Identity designer. Obožava Helveticu i tu svoju ljubav uspješno pretače u dobar i nadasve edukativan web site.

8. Smashing Magazine
Bit ću slobodna nazvati Smashing Magazine epicentrom korisnih informacija, materijala i inspiracija za svakog dizajnera žednog znanja.

9. Postsecret
Zadovoljava voajerski dio moje ličnosti. Postsecret sakuplja najdublje tajne anonimnih pojedinaca diljem svijeta. Svi smo samo ljudi, a nevjerojatno je zanimljivo gledati dokle sežu granice ljudske svijesti i podsvijesti.

10. Plan B
Moram li objašnjavati? :)

Twitter se u Hrvatskoj pokazao kao platforma za razvijanje malih web-zajednica sačinjenih uglavnom od takozvanih power usera, odnosno korisnika čiji se privatni i poslovni interes odnosi na internet. Ima li u takvim zajednicama mjesta za celebritiyje željne publike i pažnje? Treba li ih poticati da postanu dio twitter-zajednice ili ih treba u potpunosti ignorirati jer je domaći Twitter mjesto na kojem se “takva” ekipa ne okuplja i čiji ovo nije borbeni teritorij? Na to su pitanje pokušali odgovoriti autor ovih stranica, koji zagovara celebritizaciju Twittera i Marin Šalinović, lokalni novinar, kojem bi pojava celebritiyja zagorčala korištenje Twittera.

ZA

Nebojša Grbačić

Koliko god ozbiljni ljudi smatrali kojekakve celebritiyje nezanimljivim i umjetnim prispodobama koje samo ometaju komunikaciju i stvaraju medijski šum, svaka zajednica, pa i ona poprilično homogena web-skupina kakva je domaća twitter-zajednica, treba imati svoj, uvjetno rečeno, zabavni dio. Poznati su na domaćem Twitteru rijetkost, no treba im dati prostora iz više razloga. Kao prvo, trebaju razbiti učmalost razmjene vijesti iz IT sektora i začiniti linkove banalnostima koje nisu od svjetske važnosti, ali su zabavne i rado uz njih odmaramo moždane vijuge. Drugo, pojavom domaćih celebritiyja na Twitteru zasigurno bi došlo do popularizacije Twittera u Hrvata, što i jest jedna od njegovih zadaća. Informacije koje razmjenjujemo na Twitteru imaju učinkovit ali relativno malen doseg, a svi bismo voljeli kada bismo imali moćniji kanal za brzu razmjenu informacija. I treće, zatvorenim stavom prema toj populaciji zasigurno ne postižemo infotaiment efekt, koji po mom mišljenju nedostaje Twitteru u Hrvata.

PROTIV

Marin Šalinović

Domaći celebrity na domaćem Twitteru? Odlučno ne! Domaća ekipa na ovom popularnom servisu posljednjih mjeseci gradi snažnu zajednicu. Ta se zajednica pretvorila u fenomen weba i premda nije pretjerano raširena, jako je učinkovita. Ne možemo očekivati da će baš celebritiyji i njihovi statusi o tome s kim su trenutno u krevetu popularizirati ovaj servis do razine popularnosti koju ima Facebook, primjerice. Ali mislim da nam to nije ni cilj. Twitter je mala zajednica sa svojim pravilima i ponekad sliči na chat između nekoliko ljudi, no ti su ljudi zanimljivi i baš zato Twitter ima tu neku vrstu ekskluzivnosti koja ga čini zanimljivim za manje grupe ljudi. Baš zato možemo ostvariti dobru komunikaciju i biti zanimljiva zajednica. Ne treba nam Nikolina Pišek da bi nam Twitter bio zanimljiv. Baš naprotiv, mi na Twitteru trebamo njoj. Ionako ih je dovoljno u svim drugim medijima, neka nam Twitter ostave na miru. Njihovom pojavom, koje još hvala bogu nema, nećemo postići ništa.

F! Škola Twittera

Kako to rade domaće tvrtke na Twitteru čitat ćete ili već jeste u našoj temi o tome kako se vode službeni profili, no nakon nje dobro bi došla možda kakva pdf knjiga u kojoj će se novopridošlima objasniti kako se to radi. Jer uglavnom svi rade iste greške – najviše padaju na nedostatku komunikacije s korisnicima i korištenjem ovog kanala za spamanje s promocijom vlastitog sadržaja, proizvoda i sličnog. #fail

Blog knjiga

My life in tweets

Bilo je samo pitanje vremena kada će netko od književno nastrojenih mikroblogera ukoričiti svoje tweetove. Autor James Bridle izdao je knjigu My life in Tweets: Volume I, u kojoj je prikupio i ukoričio 4.100 tweetova napisanih u razdoblju od drugog mjeseca 2007. godine do drugog mjeseca 2009. godine. Dajemo mu palac gore za ideju.