Mikroskopija? To je ono što smo radili na satovima biologije u školi? Da, baš to, i još malo više. Naime, svijet mikroskopa i nije tako nezanimljiv kao što biste mogli zaključiti iz površnog rada u školskom laboratoriju. S druge strane, tko bi normalan htio buljiti u mikroskop pored krasne plazme na kojoj se upravo natječe gomila divljaka u nabrijanim bolidima – pobjednik će u džep strpati pozamašnu svoticu, staklenički plinovi još će se malo koncentrirati, a bogme ni pivovare neće biti tužne. Ili, krasne sitcom TV emisije, koje izazovno masiraju intelekt i hrane dušu profinjenim stvarima. Eto, vidite da imate izbora. Ne morate biti frik koji ćiri u noćno nebo ili bulji u preparate; možete biti prosječan građanin, savršeno nesvjestan svijeta oko sebe.

Ako ste ipak odlučili biti frik, a teleskopi i život na svježem zraku nisu za vas, možda biste poželjeli imati drukčiji hobi? Mikroskopi su, reći ćemo, slični teleskopima u smislu da imaju jednak, ako ne i veći geek faktor, a pritom mirno stoje na stolu radne sobe, nisu teški i ne morate ih nositi na vrh brda da biste nešto pogledali.

Zombi bakterije

A što tu uopće ima za gledati? Nije li bakterija – bakterija, ili se i one za maškare preodjenu u druge organizme (zombi bakterije? bakterijaroge?), pa se tu ponekad i može nešto zanimljivo vidjeti?

Istina je, mikroskopija je hobi ne pretjerano različit od skupljanja poštanskih maraka, u smislu da vjerojatno nećete otkriti ništa epohalno novo, niti će preparat nakon tisuću promatranja biti imalo drugačiji. No potrebno je samo malo poduzetnog duha i odgovarajući mikroskop da stvari postanu puno zanimljivije.
Prije svega, trebate shvatiti da niste ograničeni isključivo na promatranje preparata. Osim bioloških mikroskopa, namijenjenih prvenstveno toj ulozi, postoje i mikroskopi kojima možete promatrati i trodimenzionalne predmete – čime počinje pravi show!

Tek kad nekoliko običnih objekata iz kućanstva – brašno, kućnu prašinu, list filodendrona koji je već osmu generaciju u vašoj obitelji... – kad ih stavite pod mikroskop i pogledate pod uvećanjem, primijetit ćete koliko su te naoko obične stvari zapravo neobične i bogate detaljima koje običnim okom ne možete vidjeti. Insekti postanu ogromna čudovišta i postane vam jasno da filmaši u svojim prikazima čudovišnih izvanzemaljaca i nisu tako maštoviti i inovativni kako ste prije mislili. Biljke otkriju detalje za koje ste bili uvjereni da pripadaju samo životinjama, a tek kad vidite što sve gmiže u prašini geekovske poslovično neuredne radne sobe...
Ako vas, dakle, priča o mikroskopima zanima, umjesto da vam izazove mučninu, čestitamo – vi ste mikrobiološki geek! A za dobar početak evo i nekoliko savjeta.

Pažljivo birajte

Kao ni u slučaju teleskopa, ni u slučaju mikroskopa nećete (ponavljam – nećete) naći dobar mikroskop jeftiniji od 2.000 kuna. Da, to je optika, precizna i kvalitetna – i zato skupa. Ne kupujte mikroskope u šarenim dječjim pakiranjima, bacit ćete novac. Isto tako, ne kupujte u istim trgovinama one "digitalne mikroskope" napravljene od plastike, s malom CMOS kamericom koja se veže na računalo. Oni će vas, istina, stajati tek mali dio cijene pravog mikroskopa, ali i kvaliteta slike bit će tome sasvim proporcionalna. Cijene ozbiljnih mikroskopa posljednjih su se godina drastično smanjile (oko pet puta), pa su čak i poluprofesionalni mikroskopi dostupni kupcima ne pretjerano dubokih džepova.

Ipak, nemojte pretjerivati. Zaista vam elektronski mikroskop nije potreban. Iako biste ga vjerojatno, kao i autor, voljeli imati na raspolaganju. :-) Mikroskopima možete stvari promatrati na dva načina: klasični laboratorijski mikroskopi imaju osvjetljenje s donje strane, i služe za promatranje preparata, pripremljenih tankih uzoraka.

Druga vrst mikroskopa ima osvjetljenje s gornje strane, i njima možete gledati deblje predmete, odnosno ne morate raditi preparate kako biste mogli ispitati uzorak. Oni su i zanimljiviji jer njima možete pogledati zbilja sve čega se dohvatite. Neki mikroskopi nude obje vrste osvjetljenja, pa možete promatrati 3D objekte i preparate.

Da bi očima bilo ugodnije svakako ćete željeti nabaviti mikroskope s dva okulara. Ne samo da nećete morati držati jedno oko zatvoreno dok drugim gledate, već ćete gledanjem kroz oba oka vidjeti upravo krasnu trodimenzionalnu sliku promatranog objekta! Gledate li kroz stereoskopski mikroskop, naravno. Mikroskopi s dva okulara koji koriste zajednički objektiv nisu pravi stereoskopski mikroskopi.

Uvećanje, zapravo, nije faktor. Iako optički mikroskopi postižu pristojno uvećanje do 1.500 puta, za hobističko bavljenje mikroskopijom trebate ciljati na mnogo niže vrijednosti. Promatranje trodimenzionalnih objekata efektnije je na malim uvećanjima (10-100 puta), jer se na većima gubi trodimenzionalnost promatranog objekta, a i fokusiranje postaje problematičnije. Možda će vas začuditi, ali već i na tako "malim" uvećanjima promatrani predmeti otkrivaju nove i nepoznate detalje. Mikroskopi predviđeni za promatranje objekata uglavnom se zadržavaju na manjim uvećanjima, jer su na istima najupotrebljiviji.

iPhone + mikroskop = iKroskop

Dobar izvor svjetla igra veliku ulogu u promatranju objekata. Opskrbite se dodatnim izvorom svjetla, namjestivši ga pod kutem koji vam odgovara. Imajte na umu da različiti izvori svjetla imaju različit efekt na promatranom objektu, što može smetati, ali može biti i cilj. Fotografija? Kupite odgovarajući modul ili se poslužite trikom opisanim na jednom od navedenih web odredišta. Priča se da je iPhone upravo idealan za ovaj trik...

Bez alata nema zanata – opskrbite se potrebnim materijalima – u Hospitaliji možete kupiti predmetna i pokrovna stakalca, Petrijeve zdjelice i druge potrebne sitnice; nadajte se da vas sljedećeg dana neće doći pokupiti kao osumnjičenog kućnog proizvođača metamfetamina. (Trik: ako vam policija zakuca na vrata, navucite bijelu kutu i stavite na ruke gumene rukavice – one za pranje suđa sasvim su dobre – pa im otvorite i smijte se zlim smijehom dok im pričate o skoroj propasti svijeta; završiti u ludnici ipak je bolje nego završiti u zatvoru).

Znajte što i kako: u priloženoj tablici naći ćete popis korisnih web linkova koji će vam pomoći u vašem novom hobiju. Dijelite s djetetom! Ako ste geek starije generacije i imate školarca u kući, dijelite svoje znanje i eksperimente s njim! Možda vam dijete postane perspektivan mladi znanstvenik, ode u dijasporu i ondje postane velik i ugledan (što mu neće uspjeti bude li imao talenta a odluči ostati u domaji), pa se nakon mnogo godina vrati i poželi otvoriti kakav institut, ali mu lokalni koji su ostali jer nisu bili dovoljno dobri da bi ih itko vani htio – odluče pokazati primjerom kako negativna selekcija utječe na evoluciju.

Plus, ako imate školarca, dijete se može u školi hvaliti da mu je roditelj ludi znanstvenik ili prerasli Dexter. Kažu da je to klincima fora. Mikroskop? Ludo? Ma, nije. Vjerujte, zabavnije je od skupljanja poštanskih maraka. A i mnogo ćete naučiti - suprotno od onoga čime se bavi sestra astronomija - o svijetu koji možete dohvatiti vlastitom rukom.

Linkovi:

http://en.wikipedia.org/wiki/Microscope
http://shs.westport.k12.ct.us/mjvl/biology/microscope/microscope.htm
http://www.microscopyu.com/index.html
http://tinyurl.com/3589pb
http://tinyurl.com/2jbk72
http://tinyurl.com/3abwdo
http://tinyurl.com/2tee2x
http://tinyurl.com/372fnb
http://www.instructables.com/id/Take-digital-photos-through-a-microscope-without-a/
http://www.gizmowatch.com/entry/howto-make-your-own-microscope/
http://www.geocities.com/spm_stm/Project_overview.html

(Radoslav Dejanović, Plan B 6)