Priznajte, i vi imate neku pretpostavku vezanu uz pojam "zen". Ili pomislite na svećenike obrijanih glava koji po čitave dane sjede na vrhu Tibeta i žive od šake riže, ili na mistike koji tvrde da je čitav svemir jedno i pričaju nerazumljive pričice, ili na neke čudnovate ljude koji sjede prekriženih nogu i pjevaju "oooohmmm"... I zapravo niste uopće pogriješili - jer i svi ti opisani primjeri sasvim lako mogu imati veze sa zenom.
 
Jer zen i nije ništa drugo nego način poimanja svakodnevice. Zen je filozofija. Premda je proizašao iz budizma, sam zen nije religija i ne upliće se u vjerska uvjerenja. Zen je univerzalna praksa, koju u svijetu upražnjava sve više ljudi različitih vjera, ne odričući se usput svojih božanstava. Stoga zen možete pronaći i u poslovnom čovjeku koji je odlučio olakšati svoje stresne dane meditacijom, i u samohranoj majci koja se nimalo ne nervira kad njezino cendravo dijete razmaže maslac od kikirikija preko cijelog monitora. Nimalo. Duboko udahne, nasmiješi se i mirno obriše monitor.

Zen se na Zapadu aktivno prakticira zadnjih stotinu godina, pa je poprimio i sasvim nov oblik, primjeren zapadnjačkom umu. Zen nadilazi kulturne barijere, zen je put, iskustvo, nastojanje da se razumije tu i sad.

Zazen? I meni jedan, molim

Osnovne karakteristike zena jednostavno se mogu objasniti, ali iznimno teško najprije pojmiti, a potom ostvariti. Osnovna praksa zena je svakodnevna meditacija u sjedećem položaju - zazenu - koju je najbolje prakticirati dvaput dnevno, ujutro i navečer. Svakodnevno meditiranje smiruje um, fokusira ga i osobu čini mirnijom, staloženijom te zbog toga - mudrijom.

Kako meditirati? Recept je jednostavan: sjednite i ne mislite. Svaku misao koja vam padne na pamet - jednostavno "uklonite". Strahovito je teško, jer to je bitka sa samim sobom. No zanimljivo je da se nikada, ali zaista nikada ne zapitate "zašto ja ovo sebi radim", već stisnete zube i nastavite.
 
Kao što smo napomenuli, teško je to pojmiti; to treba probati. Na prvi je pogled kontradiktorno: treba se riješiti svih misli i očistiti um, kako bi on bolje funkcionirao. No činjenica je (znamo iz osobnog iskustva) da vam za osjećanje prvih blagodati koje meditacija donosi treba svega desetak dana prakticiranja zazena.
No ipak, iako bi vam to zasigurno odgovaralo, ne savjetujemo vam da odmah sjednete na pod i počnete ne misliti ni na što, već - kao što je to u istočnjačkim krajevima i običaj - nađete učitelja koji će vas podučiti kako to pravilno činiti. Mi smo učitelja pronašli u Budističkom centru u Zagrebu (www.budisticki-centar.hr), gdje prvom sljedećem tečaju meditacije, nazvanom "Mirnoća i uvid, tečaj chan meditacijske prakse", možete prisustvovati u ožujku.

Sada i ovdje!

Osoba koja meditira uživat će mnoge blagodati: bit će strpljivija, manje agresivna, staložena i usredotočena na ono što radi. Jer meditacija uvježbava um da se - usredotoči. Što nas dovodi do sljedeće stavke, možda čak i najvažnijeg obilježja zena, a to je: živimo sada, upravo u ovom trenutku. Naš um stalno bježi u prošlost i u budućnost, i vrlo rijetko smo zapravo potpuno prisutni. Prošlost ionako ne možemo promijeniti, a budućnost još nije stigla. Čemu se onda zbog toga nervirati?
Fokusirani u potpunosti na ono što činimo, živimo u sadašnjosti. To je zen. Ovaj trenutak, ovo što jesmo sada i što činimo sada, to je to, to je život. Živimo sada. Ne jučer, ne sutra.

Ako vam je potrebno dodatno uvjeravanje u to, svakako potražite kratak videozapis Alana Wattsa, omiljenog filozofa autorice ovih redaka, pod nazivom "Time and the more it changes" (kola internetom, nije ga teško pronaći).

Pljesak jedne ruke

Obilježje zena su i koani, kratke priče koje na prvi pogled nemaju smisla. Obično se radi o dijalogu između učenika i učitelja, ili samo o pitanju. Jedan od poznatijih a nama dragih koana je: "Koji je zvuk jedne ruke koja plješće?". Ili kontroverzni "ako je stablo palo, a nitko ga nije čuo, je li proizvelo zvuk?" (kontroverzan je nama, jer na njega imamo odgovore koji su kontradiktorni). Cilj koana je pronaći odgovor onkraj uma. Koan je kontradiktorna zagonetka bez točnog odgovora, koja nas tjera da o pitanju istovremeno razmišljamo iz dvije suprotstavljene perspektive, što rezultira iznenađujućim pogledom na problem. Baš kao što teza i antiteza u konačnici daju novu kvalitetu – sintezu, i koan pomaže u širenju mentalnog horizonta i razumijevanju svijeta u svoj njegovoj pojavnosti.
 
Od učenika se očekuje da stalno kontemplira nad koanom koji mu je zadao njegov učitelj, koncentrira se na pitanje i samoga sebe počne doživljavati kao jednu veliku istragu, intenzivno razmišljajući o odgovoru, danju i noću, kako bi njegov um zaobišao samoga sebe i potražio odgovor negdje izvan sebe. Zen-majstor Wumen jednom je opisao traženje odgovora na koan: "To je kao progutati užarenu željeznu kuglu. Pokušavate je ispljunuti, ali ne možete".

Koani se ponekad koriste u meditaciji, pogotovo prilikom višednevnih meditacijskih povlačenja, a koani učiteljima služe (ako ste pomislili da je to samo puko sredstvo za mučenje, prevarili ste se) kako bi znali jesu li njihovi učenici doista pojmili svu dubinu zen filozofije, odnosno dosegli stanje takozvanog oslobođenja (nirvane ili satorija). Zanimljivo je kako svi oni koji u tome uspiju smatraju da je to stanje stvarnije od ovoga – izrazito fizičkog, odijeljenog od okoline i utjelovljenog u jednom tijelu – u kojem živimo.

Poruke vode



Nedavno smo naletjeli na izuzetno filmsko dokumentarno ostvarenje, "What the Bleep do we know?" (www.whatthebleep.com; preporučujemo petosatnu, a ne dvosatnu verziju), koje nam je približilo praksu meditacije iz drugog kuta. Film ukazuje na vezu između znanosti i duhovnosti, tvrdeći kako misao utječe na fizičku "stvarnost". Ljudi koji meditiraju sposobniji su utjecati svojim mislima na okolinu, jer bolje vladaju svojim umom. Primjer koji nam je predočen vrlo je banalan: nekolicina iskusnih meditanata dobila je zadatak snagom misli u samo 15 minuta promijeniti pH vrijednost vode, što im je i uspjelo, i to za cijeli jedan stupanj.

Postoji li zaista fizička reakcija na misao? Naravno da postoji. Prisjetimo se samo slavnog eksperimenta "Poruke vode" Masarua Emotoa, koji je dokazao kako kapljice vode mijenjaju svoj oblik ovisno o misli koja im je upućena. Masaru je izdvojio kap vode i govorio joj "volim te", pa je zaledio. Drugu je odnio budističkom svećeniku, a trećoj je vikao "mrzim te" prije nego li ih je zaledio. Prva i druga postale su prekrasne zaleđene pahuljice, pravilna oblika i lijepe strukture, dok je treća nepravilna i - ružna.

Drugi zanimljiv primjer koji pokazuje kako misao može utjecati na svakodnevicu jest onaj nekoliko stotina meditanata koji su se okupili i cijelo ljeto zajedno meditirali u Washingtonu, zbog čega se u tom razdoblju stopa kriminala u tom gradu snizila za čak 25 posto. Što je ujedno i odgovor na pitanje bi li svijet bio sretnije mjesto da više ljudi meditira.

Moj mozak je veći od tvojega

Nakon što je 1998. neurolog James Austin napisao "Zen and the Brain: Toward an Understanding of Meditation and Consciousness", knjigu u kojoj objašnjava kako meditacija - fizički - oblikuje mozak, mnogi znanstvenici su odlučili provjeriti je li to istina. Jedan pokus iz 2004. godine, u kojem su sudjelovali iskusni meditanti (koji za sobom imaju više od 10 tisuća sati meditiranja) i meditanti-početnici, koji su zajedno meditirali na suosjećanje i ljubav prema svim bićima, pokazao je da tijekom meditacije u mozgu iskusnih meditanata postoji iznimno velika aktivnost gama valova, kakva još nije bila zabilježena u neurologiji.

Gama valovi utječu na stvaranje rasprostranjenih integriranih sklopova u mozgu, ali također pokazuju i "višu mentalnu aktivnost od same svijesti", kažu istraživači. Najveće promjene zapažene su u mozgovima najiskusnijih meditanata, a promjene su bile vidljive i nakon meditacije. (Cijelu studiju možete skinuti na adresi www.urbandharma.org.)

Ljudi koji meditiraju imaju veći mozak, tvrde znanstvenici s Harvarda, Yalea i MIT-a. Što duže meditirate, to vam je mozak veći, vjerojatno zbog većeg broja veza između stanica. Također, isti znanstvenici misle da bi meditacija mogla ublažiti starenje mozga.

Mentalne mape

Pravi je zaključak, zapravo, da misao utječe na oblik i strukturu organa koji je "proizvodi". Mentalni trening mijenja fizičku strukturu mozga, a meditacija je najučinkovitiji mentalni trening koji poznajemo.
 
Struktura i funkcije mozga mijenjaju se ovisno o tome koji se njegov dio češće, odnosno rjeđe koristi. Stalno ponavljanje iste radnje razvija iste veze unutar mozga, a s vremenom se prekidaju one koje su postojale ali se više ne koriste. Ako mozak ne stvara nove veze, što se desi ako se osoba stalno ponaša na isti način i radi iste stvari, ona prestaje biti sposobna učiti i reagirati na nov način. Primjeri su svugdje oko nas i njihovi smo svakodnevni svjedoci, bilo da se radi o razočaranoj kućanici koja se nakon 40 godina bezvolje više nije sposobna nasmijati na dobru šalu, ili alkoholičaru koji "ne može" bez svoje rakijice ujutro. Ne mijenjajući obrasce ponašanja, efektivno su se zakinuli za slobodnu volju. Ili, da se slikovito izrazimo, podvrgnuli su sami sebe lobotomiji.

Ako redovita meditacija mijenja način na koji je mozak fizički "užičen", je li to razlog i za bolje zdravlje ljudi koji meditiraju? Još sedamdesetih je na Harvardu zaključeno da svakodnevna meditacija poboljšava rad srca, metabolizam i disanje, nakon čega je slijedilo istraživanje meditiranja na snižavanje stresa. Bolja je i povezanost između polutki mozga, dovod krvi u mozak, mišići su relaksirani, ima manje hormona stresa. Neki zen-majstori mogu sniziti broj udisaja i izdisaja sa 12-15 u minuti do svega tri u minuti, što pozitivno utječe na respiratorni sustav, stabilnost živčanog sustava, brži oporavak od stresa, brže reakcije i refleksni sustav. Nedavno su otkriveni i "objektivni" učinci meditacije na fokus, pozitivne misli i povećanu suosjećajnost. Ljudi koji meditiraju kažu da trebaju manje sna, imaju više energije, brže reagiraju, imaju bolji fokus, pamćenje, sposobnost učenja...

Zen za kraj

No to je sve manje važno: meditirate li svaki dan 15 minuta, najbolje dvaput dnevno, osjećat ćete se bolje, bit ćete sretniji, mirniji, mudriji; nećete se opterećivati glupostima koje su se dogodile i onime što će uslijediti.
Neka zen bude s vama.

P.S. Želite li živjeti zen, a ne znate kako, svakako pročitajte "The Complete Idiot's Guide to Zen Living" Garyja R. McClaina i Eve Adamson. (Sanja Radović, Plan B 4)